• hr
  • en
  • de
  • it
Motiv NP Kornati photo: Branka Dorčić
Kornati photo: Branka Dorčić
Kornati photo: Branka Dorčić
Detalj sa Kornata photo: Branka Dorčić
Planinarenje na Kornatima photo: Branka Dorčić
Razglednica sa Kornata photo: Branka Dorčić



18.09.2018.
prijepodne
poslijepodne
noć
prikaz
vjetar
Tmin(°C)
20
23
21
Tmax(°C)
25
25
21


19.09.2018.
prijepodne
poslijepodne
noć
prikaz
vjetar
Tmin(°C)
21
24
22
Tmax(°C)
25
28
22


20.09.2018.
prijepodne
poslijepodne
noć
prikaz
vjetar
Tmin(°C)
22
24
21
Tmax(°C)
26
29
23


NP Kornati

NP Kornati     Geografski podatci

Kornatski arhipelag, kao posebna i zasebna otočna skupina smještena na sutoku šibenskih i zadarskih otoka, rasprostire se na površini od oko 320 km2 i uključuje oko 150 kopnenih, stalno ili povremeno nadmorskih jedinica. Ovaj najrazvedeniji otočni ekosustav u Jadranskom moru, koji uključuje cak 12% svih otoka hrvatskog Jadrana (1264 otoka, od čega je 67 napučenih), a tek 1% ukupne hrvatske morske površine, odavno plijeni pozornost brojnih nautičara, ronilaca, planinara i drugih zaljubljenika u prirodu i ono sto priroda nudi.
Od Balabre do Samograda na ukupnoj duzini od 35 km ili 19 NM (izmedju Dugog Otoka i Žirajskih otočića) i od Mane do Gangarola u širini od 13 km ili 7 NM (izmedju otvorenog Jadrana i Pašmana, Vrgade i Murtera) smještena su cak četiri otočna niza razvrstana u dvije grupe: Gornje Kornate - Sitski i Žutski otočni niz s ukupno 51 kopnenom jedinicom; i Donje Kornate - Kornatski i Pučinski ili Piškerski otočni niz s ukupno 98 kopnenih jedinica. Najsjeverniji otok Kornatskog arhipelaga jest otočić Mala Balabra (F = 43° 56' 50'' N, ? = 15° 17' 00'' E), najjužniji je Južnji Opuh (43° 40' 29'' N, 15° 30' 08'' E), najzapadniji Vela Aba (43° 52' 14'' N, 15° 12' 42'' E) i najistočniji Samograd (43° 41' 15'' N, 15° 33' 42'' E).
Prosječna površina kornatskog otoka iznosi tek 0,47 km2, ali treba znati da samo na otok Kornat (32,5 km) i otok Žut (14,8 km2) otpada 70 % ukupne kopnene površine. Dodamo li tome još Piškeru, Levrnaku, Lavsu i Situ, tada na navedene otoke otpada cak 88 % od ukupne kopnene površine Kornatskog arhipelaga (ukupna površina iznosi 69,452.963 m2). Tek 9 otoka veće je od 1 km2, dok ih je 76 manje od 1 ha. Prema nekim podacima, duzina obalne crte otoka Kornata iznosi oko 66 km, dok za Donje Kornate (odnosno za NP "Kornati") ta vrijednost iznosi oko 238 km. Slijedom navedenih karakteristika, kao najvrjedniji resurs ovog labirinta kopna u moru i mora u kopnu svakako možemo navesti "otočnost".

NEKI OSNOVNI PODACI VEZANI ZA PODRUČJE NP "KORNATI"

  • ukupna površina parka 21.700 ha (približno)
  • ukupna morska površina 16.800 ha (približno)
  • ukupna kopnena površina 4.900 ha (približno) Prema literaturi, Dr. Sven Kulušic je naveo podatak o 48.143.462 m2 kopnene površine u NP "Kornati", a Ivica Bralić podatak o oko 48.485.000 m2.
  • broj otoka, otočića i hridi 89
  • duljina granice parka 85 km (približno)
  • duljina obalne crte 238 km (približno)
  • najviša kota 237 m Vrh Metlina na otoku Kornatu
  • najdublja točka 123 m Najdublja točka se nalazi oko 1 morsku milju jugozapadno od otočića Purara

Izvor: www.kornati.hr photo: Branka Dorčić