Korčula/otok Korčula Gdje se opskrbiti i dobro pojesti

Iako je život na otoku oduvijek bio skroman, a takva i ishrana njegovih žitelja ipak se ovdje razvila ukusna i raznovrsna domaca kuhinja. Dakako ona je prilagođena ne samo materijalnim mogućnostima nego i namirnicama kojih je bilo najviše. Na oskudnoj, škrtoj otočnoj zemlji uzgajano je raznovrsno povrće i voće, pa je oboje bilo bitni sastojak svakodnevne ishrane. Tradicionalna probranija i skuplja jela priređivana su o blagdanima ili posebnim obiteljskim slavljima, štovise postoje uvriježena pravila u kojim se prilikama poslužuju određena jela.
Glavna masnoća za pripremu jela je domaće maslinovo ulje.
Budući da vina ima u izobilju i ono je značajno u prehrani stanovništva ne samo kao piće nego i začin, jednako kao i domaća rakija-lozovača. Rakiju se oplemenjuje raznovrsnim aromatičnim biljem: anizom, laticama ruža i slično pa se tako pripremaju mnogobrojne vrste aperitiva, odnosno zaslađenih žestokih pića (likera).
Od mesa se najviše priprema janjetina, zatim kozletina i ovčetina, no to je smatrano poslasticom jednako kao i sušeni (dimljeni) svinjski but "pršut", divljač, govedina. Mnogo više i češće priređuje se riba, osobito jeftinija "plava". Srdele i gere se sole, što je vrlo ukusno, pogotovo kao zimska hrana kad je ulov ribe oskudan.
Riba se peče na žaru, prži, kuha, a vrlo je ukusan "brodet"- kuhana riba s povrćem. Brodet se poslužuje uz palentu, kašu od grubo mljevenog kukuruznog brašna. Od ovaca i koza dobiva se mlijeko, pa otočanke prave vrlo ukusan domaći sir.
Od slatkih jela najčešće se posluzuju "prikle": u ulju prženi uštipci obogaćeni suhim grožđem i bademom, a smatraju se posnim jelom, pa se pripremaju na Veliki petak, Badnjak i u sličnim prigodama. O Uskrsu se peče slatki kruh posebnog oblika "sirnica", za sv. Martina "lojenice", a u Blatu za Sve Svete "lumblija" -slatki kruh umiješen s moštom i puno začina.
Osim toga za najsvečanije prigode - pirove, krštenja, peku se "cukarini", "klasuni" (kolači punjeni bademom), "krokant" - mljeveni badem u prženom šećeru, krhko u ulju prženo tijesto "hroštule", žele od dunja - "kotonjata" i drugo.
Za lijek, odnosno začine i čajeve služe i razne samonikle biljke: ružmarin, lovor, bosiljak, kadulja, metvica, mažurana, ušćerena kora naranče i limuna. Mnogi od spomenutih i niz drugih specijaliteta mogu se kušati u restoranima, slastičarnicama i konobama otočnih mjesta.

RESTORANI