Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Zimski san hrvatskog turizma

Ako otvorimo kalendar događanja na stranicama Hrvatske turističke zajednice za siječanj i veljaču, otvorit će nam se ravno pet događaja. Naravno da se određeni broj turističkih zajednica, koje ipak nešto namjeravaju poduzeti sljedećih tjedana, ne reklamira na stranicama svoje krovne institucije, ali je i bez toga žalosna krajnja neinventivnost hrvatskoga turističkog sektora
Hrvatska - nova turistička zvijezda Europske unije, kako joj turistički vlastodršci vole tepati, zimi uglavnom spava.
Ako otvorimo kalendar događanja na stranicama Hrvatske turističke zajednice za siječanj i veljaču, prikazat će nam se pet događaja u cijeloj zemlji. Naravno da se određeni broj turističkih zajednica, koje ipak nešto namjeravaju poduzeti sljedećih tjedana, ne reklamira na stranicama svoje krovne institucije, ali je i bez toga žalosna krajnja neinventivnost hrvatskoga turističkog sektora.
Sanjamo naime o duljim sezonama, a ništa ne nudimo izvan glavnih mjeseci.
»Ulaskom u Europsku uniju, bez ikakvih zadrški i graničnih formalnosti, potpuno će nam se otvoriti tržište od 500 milijuna ljudi, što će bit novi izazov za hrvatski turizam u cjelini, a posebice za sam turistički sektor«, napisao je direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, Niko Bulić, u uvodniku svog mjesečnika, Glasnika HTZ-a.
Bulić nadalje navodi kako će se naša zemlja i dalje oglašavati kao turistička zemlja visokog životnog stila, s nizom, zapravo pravim bogatstvom, proizvoda i sadržaja.
Štoviše, kako bi poboljšali konkurentnost, a gostima olakšali pristup korisnim turističkim informacijama, Glavni ured HTZ-a potiče uspostavu središnjeg pretraživača turističke ponude. Pretraživač bi jednog dana trebao omogućiti jednostavan pregled turističke ponude, kao i prikaz svih relevantnih sadržaja na kartama.
Koliko se međutim stvari svakodnevno događa u našem turizmu, pogotovo zimi, takav nam pretraživač i ne treba.
Hrvatskoj se turizam događa u nekoliko ljetnih mjeseci. Stranci će se, istina, čuditi tome što tako lijepa zemlja goste privlači samo u razdoblju najjačeg sunca.
Zimskog turizma nemamo, a kontinent koji bi tijekom hladnijeg razdoblja godine mogao nadomjestiti ljetni Jadran sustavno je zapostavljan posljednjih 20-ak godina.
Zapravo, bivši je ministar turizma, bjelovarski kontinentalac Damir Bajs, za svog mandata pokušao nešto promijeniti. Poslije je vjerojatno postao svjestan da se konstantna nebriga ne stigne popraviti gotovo preko noći.
Udio kontinentalnog prometa u ukupnom turističkom prometu zemlje i dalje se ne miče s mizernih pet posto. Uz svu ljepotu naše unutrašnjosti.
Realniji će, doduše, pripomenuti da imamo i plodne njive koje bi mogle hraniti pola Europe, pa smo ipak u prvih deset mjeseci prošle godine uvezli hrane za 1,1 milijardi eura.
Pitanje je isto tako kako će novi ministar turizma, Istranin Veljko Ostojić tretirati kontinent i hoće li nastaviti Bajsovim tragom.
Ostojić je najavio da će se prve godine mandata najviše baviti nižom stopom PDV-a na turističke usluge, ali i, prema njemu, manjkavim Zakonom o turističkom zemljištu. Tračak nade za kontinentalce mogli bi naći u činjenici da se svojedobno jako zauzeo za buđenje istarske unutrašnjosti. Sličan bi se recept samo trebao primijeniti i na ostatak zemlje.