• hr
  • en
  • de
  • it

Zatvoreno poglavlje o ribarstvu

Hrvatska je u ponedjeljak na međuvladinoj konferenciji o pristupanju zatvorila pregovore u poglavlju Ribarstvo. Zatvaranjem pregovora o ribarstvu Hrvatska je, ocijenjeno je, napravila veliki korak prema završetku pristupnih pregovora, što je sada pitanje tjedana.

»Vrlo smo zadovoljni ishodom današnje konferencije i siguran sam da ovo nije zadnje poglavlje koje zatvaramo ovaj mjesec i sada je kraj pregovora iza ugla«, rekao je glavni hrvatski pregovorač Vladimir Drobnjak. Konferencija je održana na veleposlaničkoj, odnosno na razini glavnih pregovorača.

»Također smo zadovoljni i sadržajem dogovora u poglavlju Ribarstvo. Mislim da su svi naši vitalni interesi na Jadranu, interesi hrvatskog ribarstva i ribara u potpunosti zaštićeni i s optimizmom gledamo na to kada će Hrvatska kao članica EU-a biti u još boljoj mogućnosti štititi svoj nacionalni interes, a to je zaštita Jadrana i svih onih koji na Jadranu i od Jadrana žive«, rekao je Drobnjak.

Mađarski veleposlanik pri EU-u Peter Gyorkos, čija zemlja predsjedava EU-om u ovom polugodištu, izjavio je da je predstavnik Europske komisije na današnjoj pristupnoj konferenciji najavio da će nacrti pregovaračkih stajališta za preostala četiri poglavlja uskroro, sljedećih dana, biti poslana Vijeću EU-a.

»Pozorno smo pratili što je rekao predstavnik Europske komisije, koji je rekao da su sada pri kraju s izradom nacrta pregovaračkih stajališta za preostala četiri poglavlja i da će sljedećih dana biti dostavljena Vijeću EU-a. Mogu vam jamčiti da će mađarsko predsjedništvo, bude li ocjena Europske komisije pozitivna, učiniti sve da se pregovori završe do kraja našeg mandata«, rekao je Gyorkos. Po diplomatskim izvorima, Komisija bi mogla predati nacrte pregovoračkih stajališta krajem ovoga ili početkom sljedećg tjedna. Hrvatskoj je ostalo još zatvoriti pregovore u četiri poglavlja – Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava, Financijske i proračunske odredbe i Ostala pitanja.
Hrvatska je u poglavlju Ribarstvo uspjela ispregovarati povoljne odredbe za domaće ribare. U prvom redu, riječ je o prijelaznom razdoblju koje se odnosi na kočarenje. Hrvatski će ribari uz zapadne obale Istre sve do zapadnog ulaska u Kvarnerski zaljev moći s kočaricama prići na milju i pol od obale do 30. lipnja 2014. godine, dok pravna stečevina Europske unije predviđa najmanje tri milje. Tu postoji mogućnost i za trajno izuzeće, pod uvjetom da Hrvatska, nakon što postane članica, donese dobre planove upravljanja ribljim fondom. Uz to, brodovi kraći od 15 metara mogu ići jednu milju od obale pod uvjetom da nema drugih ograničenja u hrvatskom nacionalnom zakonodavstvu, poput onih koja postoje primjerice u Bračkom kanalu.
Četiri hrvatska otoka – Lastovo, Mljet, Vis i Dugi otok – dobili su poseban status glede sufinancirarnja projekata iz Europskog ribarskog fonda. Projekte vezane uz ta četiri otoka, EU će sufinincirati u iznosu od 85 posto ukupne cijene projekta, umjesto uobičajenih 75 posto i to vrijedi ne samo za mala i srednja poduzeća, kao što je uobičajeno, nego za sve.

U pregovorima u poglavlju Ribarstvo trebalo je riješiti status tzv. malih ribara, kategorije koju europska pravna stečevina ne poznaje. Hrvatska je u ratnom razdoblju i neposredno poslije rata dopuštala registraciju malih ribara kako bi ljudima uz more olakšala život. Riječ je o hibridnoj kategoriji između sportsko-rekreacijskog i profesionalnog ribarstva. Ukupno je izdano oko 13.000 dozvola za malo ribarstvo. Za rješavanja njihova statusa dogovoreno je sljedeće rješenje: 3.500 od 13.000 malih ribara bit će registrirano kao profesionalni ribari, a 2.000 malih ribara moći će zadržati taj status do 2014. kada će se morati odlučiti hoće li postati profesionalni ili sportsko-rekreacijski ribari. Računa se da će od ukupno 13.000 malih ribara njih četiri do pet tisuća otići u profesionalne ribare, a ostali će se tim poslom baviti rekreacijski.
Hrvatska je dobila pravo zadržati najveći dio tradicionalnih ribarskih alata, osim obalne povlačne mreže kočice i mreže potegače srdelare, uz obvezu da to opravda kroz svoje planove za upravljanje ribljim fondom. Tu je prije svega riječ o očuvanju tradicijskog načina ribarenja i hrvatske specifičnosti, a manje o komercijalnim razlozima.

Kao članica Europske unije Hrvatska će iz Europskog ribarstvenog fonda imati na raspolaganju nešto preko 30 milijuna eura godišnje. Svi hrvatski ribarski brodovi bit će opremljeni satelitskim sustavom nadzora, s ugrađenim tzv. »plavim kutijama«, uz pomoć kojih će se u svakom trenutku moći ocijeniti položaj svakog broda i njegovo kretanje.

Jedno od težih pitanja koje je trebalo riješiti bilo je pitanje ribarskog dijela Malograničnog sporazuma o prometu i suradnji (SOPS), koji su sklopile Hrvatska i Slovenija 1996. godine. Europska komisija je u pregovorima utvrdila da Slovenija nema povijesno pravo na ribolov u hrvatskim teritorijalnim vodama, ali da postoji međunarodni ugovor koji dopušta hrvatskim ribarima da love u slovenskim teritorijalnim vodama i slovenskim ribarima u hrvatskim teritorijalnom vodama do Vrsara. Međutim, ribarski dio SOPS-a nikada se nije počeo primjenjivati, jer se pokazao neprovedivim budući da se dvije zemlje nisu mogle složiti oko razgraničenja na moru, a sporazum predviđa da se pri izlovu riba moraju poštovati propisi obalne države. Sada je dogovoreno da će se ribarski dio SOPS-a moći početi primjenjivati tek nakon što se međunarodnom arbitražom odredi razgraničenje na moru između Hrvatske i Slovenije.

Nakon što međunarodna arbitraža odredi granicu na moru i nakon što se ta odluka počne primjenjivati, u hrvatskim vodama istodobno će najviše 25 slovenskih brodova, od toga pet kočarica, moći ribariti, a isto toliko hrvatskih u slovenskim teritorijalnim vodama. Također su određene kvote – 100 tona godišnje moći će se izloviti u hrvatskim vodama i isto toliko u slovenskim, s tim da se ne smije loviti srednja i velika plava riba poput tune ili skuše. Svi ribari morat će poštovati propise obalne države.

Komisija je pristala da se Sloveniji omogući da iz postojećih sredstava prenamijeni dva milijuna eura godišnje kao nadoknadu ribarima jer ne mogu ribariti u hrvatskim vodama dok se ne odredi granica.
ZERP ne vrijedi za članice EU-a

Ulaskom u Europsku uniju obalne vode nove članice postaju ribolovne vode EU-a, ali u teritorijalnim vodama zemalja članica pravo na ribolov imaju samo njezini ribari osim ako to nije drukčije dogovoreno uzajmnim dogovorom s nekom drugom članicom, kao što je slučaj između Hrvatske i Slovenije.

Ulaskom Hrvatske u EU, područje Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP), koji se odlukom Sabora neće primjenjivati na zemlje članica EU-a dok se o tome »ne pronađe rješenje u europskom duhu«, postat će vode EU-a, a da ZERP nije proglašen te bi se vode smatrale otvorenim morem.

Pregovori o ribarstvu najdulje su trajali od svih poglavlja. Već u fazi screeninga, analitičke usporedbe zakonodavstva s europskim, Slovenija je imala primjedbe na izvješće Komisije.

Screening za ribarstvo je dovršeno u lipnju 2006., a izvješće o screeningu ušlo je u Vijeće EU-a tek u srpnju 2008. Hrvatska je predala svoje pregovaračko stajalište za ovo poglavlje 26. rujna 2008., a poglavlje je otvoreno tek 19. veljače 2010. godine.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

 



 

Nagradna igra

Osvojite ulaznice za 32. Zagrebački sajam Nautika. Točan termin održavanja sajma je:
  •   16.02.2025. - 21.02.2025.
  •   19.02.2025. - 23.02.2025.
  •   23.02.2025. - 28.02.2025.

E-mail adresa: