Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Zašto dozvoljavamo najezdu kruzera?

Kruzerski turizam postaje sve prisutniji u Splitu, a jučer smo, u srcu sezone na plus 40 u hladu, jedva preživjeli uplovljavanje čak triju kruzera i desant tisuća putnika od kojih se nije moglo prolaziti gradom.

Splićani su očito poslušali preporuke koje su izdane uoči početka još jednoog udarnog ljetnog vikenda, da izbjegavaju Zvonimirovu ukoliko je to moguće, pa je gužva u ovoj i inače prometno zagušenoj ulici već oko podne bila smanjila. Jer na luku je jučer izvršen pravi 'desant' brodovima, uz redovne katamarane i trajekte, stigla su i tri velika kruzera "Oceana", "Norwegian Spirit" i "Norwegian Star" s tisućama putnika koji su se razmilili u i oko Dioklecijanove palače kako bi i sami u tih nekoliko sati boravka osjetili dašak Splita.
- Ovo je najveća gužva koju smo imali ove godine, uz redovan promet i kruzere, tu je i 60-70 drvenih jedrenjaka, a evo trenutno sam stiže i brod iz Italije s 1000 putnika i 200 vozila, u kašnjenju je puna četiri sata. Izvanredno smo imali jedno isplovljavanje za Supetar, a na trajekte put Visa, Stari Grada i Vela Luke ostalo je po 50-60 automobila koji moraju čekati novu liniju - kazao nam je Ivan Gače, jedan od vrijednih privezivača, stivadora, kojih je jučer u Luci bilo preko 30 kako bi svi brodovi u dolasku i odlasku sigurno 'vezali cime'.
Doduše, broj kruzera koji će pristati ove godine manji je nego lani, ali to ne zabrinjava Lučku upravu. S manjim brojem uplova očekuju isti broj putnika, do 270 tisuća, jer dolaze veći kruzeri, zbog vanjskih vezova koji su od ove godine u funkciji.
- Ove godine očekujemo 237 kruzera, možda ih dođe još nekoliko. Za iduću godinu već sada imamo dogovoreno 246 kruzera, a do kraja godine očekujemo ih oko 300. Dakle, rast će broj putnika i veličina brodova. Interes za dolazak pokazali su čak i vlasnici najvećeg kruzera koji se upravo gradi, dužine 330 metara, a najveći kruzer danas je dužine 315 metara - najavljuje rukovoditelj lučkog operativnog centra Lučke uprave kapetan Vjekoslav Grgić.
No, hoće li Split uskoro trebati ograničiti istovremeni dolazak kruzera, poput Dubrovnika, za koji je UNESCO izrazio zabrinutost da prenapučenost turistima s kruzera ugrožava održivi kapacitet Grada? Dapače, nedavno se The Telegraph zapitao umire li Dubrovnik pod invazijom kruzera.

U splitskoj Lučkoj upravi nisu zabrinuti.
- Riva i Zapadna obala, zajedno s konobama i restoranima, mogu apsorbirati veći broj turista od Straduna i dubrovačkih zidina - smatra Grgić.
Zeleni Dalmacije smatraju da je dolazak više od deset tisuća posjetitelja s kruzera koji su izvršili "stampedo" na uske uličice Dioklecijanove palače alarm upozorenja da se ograniči dolazak kruzera. Zato su uputili dopis gradonačelniku Andri Krstuloviću Opari u kojem ga mole da iskoristi svoj utjecaj u Vladi i resornim upravama kako bi se zaštitio Split i boravak u njemu turistima učinio ugodnim.
- Nemamo ništa protiv dolazaka kruzera, ali mislimo da trebamo postupiti poput Dubrovnika. Preferiramo manje kruzere, do dva dolaska u istom danu. Napominjemo da su česte konfliktne situacije između kruzerskih posjetitelja i stacionarnog turističkog posjetitelja koji se duže zadržava u gradu i uživa u potrošnji ugostiteljskih i izletničkih sadržaja. Osobno sam se nekoliko puta uvjerio u negodovanje hotelskih i restoranskih gostiju kojima invazija grupa kruzerskih gostiju neugodno smeta - kaže Lovro Rumora, predsjednik Zelenih.

Sociolog mr. Mirko Petrić, koji je radio istraživanje s dr. Ingom Tomić Koludrović o turistima u Splitu, tvrdi kako među sociolozima turizma postoji konsenzus da kruzerski turizam spada u one vrste turizma koji najmanje donose lokalnoj zajednici.
- Osim što donose manje prihode, kruzerski turisti izrazito ubrzavaju negativnu transformaciju urbanog prostora, pretvarajući ga u monokulturu jeftinih suvenirnica. Takav prostor umire za lokalno stanovništvo, a postaje neprivlačan i zahtjevnijim tipovima turista. Istraživanja provedena u svrhu izrade plana upravljanja povijesnom jezgrom pokazala su da najmanje troše turisti koji kažu da su došli u Split nešto kupiti, a najviše oni koji kažu da žele osjetiti atmosferu grada.

Samoproglašeni "potrošači" imaju mjesečni prihod manji od 900 eura, a "nepotrošači", koji na koncu zapravo potroše najviše, često između 3000 i 5000 eura. Zna li se da kruzerski turist stvara u prosjeku četiri puta više otpada od stacionarnog, nije teško reći za koju bi se vrstu turizma Split trebao opredijeliti - napominje Petrić i dodaje kako bi spašavanje "duha mjesta" povijesne jezgre i očuvanje baštine morali biti prioritet svakoj splitskoj gradskoj vlasti, a kruzeri naočigled rade i protiv jednoga i protiv drugoga.

Treba li ograničiti kruzing turizam i je li on počeo ugrožavati stacionarni turizam, odnosno goste koji su došli na tjedan dana, upitali smo Alijanu Vukšić, predsjednicu Turističke zajednice Splita
- Riječ je o kompleksnoj temi, no važno je naglasiti da nadležne institucije negativan utjecaj kruzera na destinaciju umanjuju vremenskom alokacijom planiranih posjeta brodova na kružnim putovanjima.
Činjenica je da kruzing turizam donosi niz prednosti za destinaciju, ali i nedostataka, no smatramo da je za uvođenje mjera ograničenja potrebno napraviti studiju o nosivosti kapaciteta destinacije i utjecaju kruzing turizma, i to uvažavajući sve aspekte nosivosti i uključujući sve bitne aktere - napominju u Turističkoj zajednici Grada Splita.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA