Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Zakon o pomorskom dobru uskladiti sa Zakonom o koncesijama

Zakonska odredba na osnovi koje je granica lučkog područja istovremeno i granica pomorskog dobra predstavlja neprihvatljivo rješenje kako za teoriju tako i za praksu, naglasio je Branko Kundih

U sklopu četrnaeste po redu manifestacije Biograd Boat show, najvećeg hrvatskog jesenskog nautičkog sajma, u prostoru Kapetanova kluba u Marini Kornati održan je stručni skup i tematska rasprava o pomorskom dobru pod nazivom "U susret novom Zakonu - Pomorsko dobro i turizam".

Još pet tisuća novih vezova
Stručni skup i tematska rasprava u organizaciji hotelske kuće Ilirija d.d. i Hrvatske gospodarske komore - Sektora za turizam, izazvali su veliko zanimanje. Uvodno slovo u ime organizatora izrekli su direktor Ilirije Goran Ražnjević i Leila Krešić-Jurić, direktorica Sektora za turizam HGH-a.
- Došao sam učiti kako bih kad ustreba donio najučinkovitiju odluku, rekao je Goran Beus Richembergh predsjednik Odbora za turizam Hrvatskoga sabora, najavivši pritom novu strategiju turizma koja je izravno vezana za nautički turizam.
- U 98 nautičkih luka na Jadranu imamo oko 17 tisuća vezova sa 14 tisuća plovila na stalnom vezu, pred nama je izgradnja još pet tisuća novih vezova, najavio je Beus Richembergh istaknuvši kako bi Strategijom razvoja nautičkog turizma Hrvatska trebala biti prepoznata kao prva na Sredozemlju u nautičkom turizmu.
Uvodno predavanje na temu "Upravljanje pomorskim dobrom, granice pomorskog dobra i granice lučkog područja" održao je je kapetan duge plovidbe, dipl. iur Branko Kundih.
- Postavlja se pitanje odnosa utvrđene granice pomorskog dobra i granice lučkog područja koje su donošene u posebnim odvojenim postupcima. Problem je kada su one različito utvrđene, odnosno kada je granica pomorskog dobra šira od granice lučkog područja, rekao je Kundih.
- Zakonska odredba na osnovi koje je granica lučkog područja istovremeno i granica pomorskog dobra predstavlja neprihvatljivo rješenje kako za teoriju tako i za praksu, naglasio je Kundih.
Pomorsko dobro obuhvaća jednu trećinu državnog teritorija s oko 33 tisuće četvornih kilometara i 6.276 kilometara duljine morske obale uključujući i otoke.
- Pomorskim dobrom upravlja, vodi brigu o zaštiti i odgovara Republika Hrvatska neposredno ili putem regionalne i lokalne samouprave u skladu sa zakonom. Pravni pojmovi objekata nautičkog turizma nisu jasno i precizno definirani, a pravni propisi nisu ujednačeni, mišljenja je Kundih.
U skladu s odredbama Zakona o koncesijama i osobitostima pomorskog kao općeg dobra, mišljenja je mr. sc. Olga Jelčić, treba urediti institut osnivanja sredstava osiguranja tražbina na pomorskom dobru, jer u praksi do sada nije funkcionirao.

Za koncesiju 25 dokumenata
- Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama stvara prepreku za ulaganja u nautički turizam i otvara vrata špekulativnim investicijama, rekla je Jelčić, dugogodišnja sutkinja Ustavnog suda u mirovini.
- Jedan od primjera prikrivene kupovine je podizanje kredita od banke koji se ne vraća i ta banka postaje novim vlasnikom, navela je Jelčić naglašavajući kako Zakon o koncesijama i Zakon o pomorskom dobru moraju biti kompatibilni.
Dodala je kako aktualni Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama ne udovoljava zahtjevima prijedloga Zakona o koncesijama koji je prošao prvo čitanje u Saboru, zbog čega je nužno ubrzati izradu novog zakona, koji je u izradi već nekoliko godina.
Na temu "Hoteli i kampovi, gospodarsko korištenje pomorskog dobra u praksi" predavanje je održala dr. sc Josipa Cvelić Bonifačić, direktorica u Valamar hotels & resorts Zagreb gdje upravlja s devet kampova ukupnog kapaciteta 8.000 smještajnih jedinica ili 25.000 gostiju.
- Pomorsko dobro je specifično, za dobivanje koncesije treba ishoditi 25 dokumenata. Uređenje plaža provodi se na "hrvatski način", radovi su uvijek u sivoj zoni. Naime, manje zahtjevne radove trebalo bi dopustiti bez promjene UPU-a i DUP-a jer po istraživanjima gosti s plažama i njihovom opremljenošću nisu zadovoljni, obrazlagala je Cvelić Bonifačić.
O marinama i sportskim lukama u službi nautičkog turizma izlagao je dr. Tonći Pandžić.
- Sportske luke su nelojalna konkurencija marinama. U njima su ponegdje privezane cijele charter-flote. Trebalo bi definirati pojam sportskih luka te utvrditi koliko mogu imati privezišta u komercijalnom nautičkom turizmu i po kojoj cijeni, istaknuo je Pandžić.