Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Zadar - Preko najjača linija na Jadranu

Zadar je u unutarnjem putničkom prometu imao rast od 20, a Preko od 32 posto, dok nas u međunarodnom gotovo ni nema, a u teretnom Zadar nije ni predmet interesa državne statistike
Državni zavod za statistiku u svom redovnom mjesečnom izvještavanju o prometu u hrvatskim morskim lukama obradio je travanj. Na žalost Zadar nije predmet interesa ovog pregleda kada je u pitanju teretni promet već samo bitnije veće luke od ovdašnje. U putničkom prometu Zadar, kao druga putnička luka u zemlji nakon Splita, je to svakako, a nije zanemarivo niti Preko. Dok je ukupan promet putnika u lukama u zemlji u travnju pao za 2,8 posto (očekivano zbog Uskrsa u ožujku) u Zadru je rastao 13, a u Preku čak 32 posto!
Ukupan promet putnika u morskim lukama u travnju 2013. iznosio je 1.499 putnika, što je u usporedbi s travnjem 2012., u kojem je promet putnika iznosio 1.542, pad za 2,8 posto. Pad prometa putnika prouzročen je padom broja putnika u unutarnjem prometu od 0,6 posto i u međunarodnom prometu od 16,2 posto. Osim konstatacije o Uskrsu posebnosti pada međunarodnog putničkog prometa, kad trajekata i nema, nećemo posebno komentirati. Ovim pregledom obuhvaćeni su i putnici kruzera, odnosno brodova na krstarenju.
Od 1.498.527 putnika u lukama, unutarnji promet činili su 1.315.41 putnik, uz simboličan pad od 0,6 posto.
Split je ostao najveća luka s 228.000 putnika, makar uz pad 2,6 posto. Unutarnji promet obuhvatio je 199.000 putnika uz minus od jedan posto. Kažimo da u ovom razdoblju Zadar nije bio druga putnička luka u zemlji jer su ovim obuhvaćeni i kruzeri pa je to bio Dubrovnik sa 169.000 putnika, a minus je bio 4,5 posto. Pri tome je čak 141.000 bilo stranih putnika s kruzera, a svega 27.000 je unutarnji promet.
Zadar je imao 153.000 putnika uz rast od 13 posto. Od toga je 149.000 činio domaći unutarnji promet s rastom od 20 posto. Istovremeno međunarodni promet, trajekta za Anconu nije ni bilo, iznosio je 4.000 putnika, a odnosio se na kruzere i pao je, što kruzerski, a što nedostatkom veze s Anconom 60 posto.
Slijedilo je naše Preko sa 113.000 putnika i rastom od 32 posto, a tek potom su Supetar i Korčula s po 96.000 putnika te Cres s 94.000.
S 48.000 putnika Biograd je deseta putnička luka, ali s padom od 13 posto.
Dubrovnik je predvodnik međunarodnog putničkog prometa sa 141.000 putnika, a riječ je mahom o gostima s kruzera. Potom je daleko iza toga Split s kombinacijom trajektnog prometa, jer on vezu s Anconom ipak ima u tom periodu i nešto kruzerskih putnika, ukupno 29.000, a Zadar je sa svega 4.000 (kruzeri) treći.