Za vedrih noći Grad Dubrovnik će se vidjeti iz Italije
Tri godine nakon postavljanja dekorativne rasvjete oko istočnih, zapadnih i sjevernih zidina, Grad Dubrovnik nastavlja s 23 milijuna kuna vrijednim osvjetljavanjem zidina s morske strane na potezu od tvrđave Bokar do Svetog Ivana.
Iz gradske uprave ističu da za drugu fazu iluminacije povijesne jezgre, kontaktnih zona i gradskih zidina već dulje vrijeme prikupljaju potrebne suglasnosti Konzervatorskog odjela u Dubrovniku, potrebne za potvrdu glavnog projekta.
Uz vrlo osjetljiv potez južnih gradskih zidina, novom fazom osvjetljavanja objekata unutar povijesne gradske jezgre obuhvaćeni su crkva sv. Vlaha, jezuitski samostan i crkva sv. Ignacija, franjevački samostan, pravoslavna crkva, dominikanski samostan, palača Sponza i katedrala Uznesenja Marijina, podsjećaju iz gradske uprave.
- Tijekom ove godine provest će se niz svjetlosnih probi i prikupljanja suglasnosti Konzervatorskog odjela kako bi se što prije nastavile aktivnosti na projektu. Bitno je napomenuti da je situacija iznimno delikatna jer se radi unutar spomenika kulture pod zaštitom UNESCO-a. Zbog toga svaki zahvat zahtijeva detaljnu razradu načina ugradnje rasvjetnih tijela, kabliranja, odabir tipa rasvjetnih tijela koji se u prostoru neće nametati svojim dimenzijama i izgledom - poručuju iz Grada Dubrovnika.
U odgovoru na upit o nastavku osvjetljavanja kulturnih dobara, dubrovački konzervatori ističu da su u slučaju južnog dijela gradskih zidina od tvrđave Bokar do tvrđave sv. Ivana zatražili točno definiranje položaja i načina sidrenja rasvjetnih tijela.
"Uoči očitovanja, od investitora smo zatražili opis načina napajanja, položaja i veličine razvodnih kutija, potrebne suglasnosti vlasnika i korisnika, te izvedbu svjetlosnih proba", stoji u dopisu dubrovačkoga Konzervatorskog odjela.
U početnoj fazi osvjetljavanja povijesne jezgre 2010. postavljena je dekorativna rasvjeta zapadnih, sjevernih i istočnih zidina i predziđa, Lazareta, tvrđave Lovrijenac, te ulaza s Ploča i Pila.
Projekt je uključio i javnu rasvjetu Ulice sv. Dominika i stare gradske luke, Porporele te kontaktnih zona gradske jezgre (Peline, Pile, Ploče), napominju iz dubrovačke gradske uprave. Sporiju dinamiku izvođenja pravdaju potrebom "postizanja optimalnog efekta rasvijetljenosti sa što manjom invazijom na objekte kulturne baštine".
Noćno razgledanje
Rasvjetu južne strane gradskih zidina, koja bi konačno omogućila noćno razgledanje fortifikacijskog sustava, trebala bi preuzeti osječka tvrtka "Nova lux" pod paskom konzervatora. Način osvjetljavanja povijesne jezgre traži se od 80-ih godina, otkad datira "upokojeni" projekt inženjera Josipa Ušaja i Zavoda za obnovu Dubrovnika. Nakon odbačenog pokušaja iluminacije Grada svjetlećim trakama s kraja 90-ih, usvojena je studija povijesne jezgre, kontaktnih zona i zidina grada Dubrovnika koju je izradio Centar za dizajn rasvjete "Lidac", koji djeluje u sklopu francuskog "Philips Lightinga", dizajnera rasvjete kulturnih znamenitosti od egipatskih piramida do Eiffelova tornja.
Izvor: www.slobodnadalmacija.hr