Već prije stručna je javnost upozoravala na velike utjecaje ovog projekta na Pag – negativan utjecaj na naselje Košljun, prekidanje tokova ispaše ovaca, onemogućavanje rada Paške solane, nepotrebno uništavanje goleme količine vjerojatno ljekovitog blata, ugrožavanje prometa i povijesnih građevina, nasipanje paškog zaljeva kamenom na površini gotovo dva puta većoj od sadašnje površine grada Paga...

O studiji se još raspravlja, no izrađivači studije dosad su se malo oglašavali u javnosti.

Pitali smo stoga Zvonka Gržetića, ravnatelja Hrvatskog hidrografskog instituta, na koji je način ova institucija odradila svoj “projektni zadatak“.

− Studija koju izrađujemo rezultat je trogodišnjeg istraživanja, na terenu su kompetentni stručnjaci mjerili sve parametre. Hidrografska izmjera uključila je i oceanografske radove, geološka istraživanja provedena su uzorkovanjem i geološkim dubinomjerima.

Biolozi su obišli kompletan teren te preronili unutrašnje i vanjske dijelove akvatorija. Prema nama dostupnim informacijama, riječ je o jedinom do sada tako opsežnom istraživanju šireg područja Paga.

Snimljeno je nulto stanje do detalja, pa se može procijeniti utjecaj gradnje kanala na ukupan ekosustav duž projektirane trase kanala. Cilj je naručitelja bio, prema njegovu očitovanju, da već u startu projekta iskaže svoju ekološku osviještenos, te potom u fazi realizacije kanala ne uništi ništa od postojećih resursa − kaže Gržetić.

Studija je dosad u skraćenom obliku prezentirana dijelu javnosti, a Gržetić kaže da je na 130 slideova detaljno razrađen svaki segment projekta tijekom šest godina.

− Realizacija projekta predvidjela je radove na tri fronte: pokraj grada Paga, u flišu, na sredini budućega kanala, i u stijenskome masivu. To znači da ne dolazi u obzir samo kopanje kamena i završetak projekta s tim dijelom, naprotiv, gro investicija upravo u prvim godinama rada vezan je uz ukupnu razradu cijeloga kanala − objašnjava Gržetić, uz napomenu da bi bila potrebna detaljnija javna prezentacija jer se ovako, na temelju polovičnih informacija, širi negativna klima prema projektu.
– Prema mišljenju uključenih stručnjaka, ovaj projekt donosi razvoj. Ako se u javnosti, na Pagu, sada stvara klima da ovaj kraj ne želi ići u svoj daljnji razvoj, to treba jasno reći.

Nema govora o nekim “pametnim minama“ uza skladišta soli, kako nam se podmeće.

Kad Studija utjecaja bude na raspolaganju javnosti (a to će biti kad je državno povjerenstvo da na javnu raspravu), vidjet će se da takvi prijedlozi postoje samo za udaljene lokacije.

Prema našim rezultatima, utjecaji na okoliš značajniji su u gradnji, dok u eksploataciji ovaj projekt ima sigurno manje štetan utjecaj na okoliš od bilo koje industrijske djelatnosti kad se pokreće.

Također, treba reći da sve predloženo pomaže saniranju urušenih bočnih nasipa solane i njihovu stabiliziranju. Zna se tko je dužan nadzirati radove da u toj fazi ne dođe do oštećenja. U kasnijoj fazi kanal i solana bit će međusobno kompatibilni objekti − objašnjava Gržetić.