• hr
  • en
  • de
  • it
Brijuni drvored photo: www.brijuni.hr
Brijuni luka photo: www.brijuni.hr
Brijuni kastrum photo: www.brijuni.hr
Brijuni priroda photo: www.brijuni.hr
Detalj iz Brijuna photo: www.brijuni.hr
Brijuni safari park photo: www.brijuni.hr



18.09.2018.
prijepodne
poslijepodne
noć
prikaz
vjetar
Tmin(°C)
19
23
20
Tmax(°C)
24
26
21


19.09.2018.
prijepodne
poslijepodne
noć
prikaz
vjetar
Tmin(°C)
20
23
19
Tmax(°C)
22
25
22


20.09.2018.
prijepodne
poslijepodne
noć
prikaz
vjetar
Tmin(°C)
19
24
19
Tmax(°C)
25
28
21


NP Brijuni

NP Brijuni     Obavezno pogledati na Brijunima

GEOLOŠKO-PALEONTOLOŠKI LOKALITETI


Brijunski kredni park
Na četiri lokaliteta Velog Brijuna pronađeno je više od 200 otisaka stopala dinosaura, strašnih gmazova koji su Zemljom vladali u razdoblju mezozoika. U okviru ovog širokog razdoblja, brijunske dinosaure možemo smjestiti u razdoblje krede (prije 145 do 65 milijuna godina) te tako možemo reći da na otoku imamo "kredni park". Za sada poznati su nam otisci na rtu Pogledalo, Ploče, Kamik/Plješivac te Trstike/Debela Glava.

Rt Pogledalo
Na rtu Pogledalo na poluotoku Vrbanj/Barban pronađeno je šezdesetak otisaka stopala velikih dvonožnih mesojeda.

Rt Ploče
Na rtu Ploče na poluotoku Zelenikovac pronađeno je šezdesetak otisaka malih dvonožnih mesojeda koji su bili dugi 3-4 metra. Čini se da su otiske ostavili vrlo agresivni i brzi mesojedi iz skupine Coelurosaria.

Zelenikovac
Poluotok Zelenikovac nudi pravu riznicu geološko - paleonotloških zanimljivosti iz razdoblja donje krede koje čine zanimljivu poučnu stazu. Osim otisaka stopala dinosaura tu su još slojevi fosiliziranih kućica puža nerinea, više valnih brazda raznih veličina, koštana breča.
Fosilizirane kućice puža nerinea
Visoko tornjaste kućice puževa, visine najčešće od 3 do 4 cm i promjera 10 - 13 mm dijelom su potpuno sačuvane, a dijelom ih vidimo u presjecima. Pripadaju geološkom razdoblju donje krede - albu. Nastale su prije otprilike 100 milijuna godina.
Valne brazde ("ripple marks")
Sedimentološka struktura nastala uslijed djelovanja morskih valova i struja tijekom geološkog razdoblja donje krede prije otprilike 100 milijuna godina. Takve litificirane pojave sedimenata morskog dna ukazuju na nekadašnje plićake.
Koštana breča
Nastala je uslijed tektonike unutar donjokrednih (albskih) vapnenaca za vrijeme geološkog razdoblja kvartara. To je bilo prije otprilike nekoliko desetaka tisuća godina (gornji pleistocen). Unutar fragmenata breče vidljivi su dijelovi kostiju sisavaca, pa takvu breču nazivamo koštanom brečom.

 

ARHEOLOŠKI LOKALITETI

Gradina
Utvrđeno brončanodobno naselje na uzvisini s očuvanim bedemima, ulazom i nekropolom, smješteno je na istoimenom brežuljku, sjeverno od uvale Verige.
Strateški dobro branjen visinski položaj bio je utvrđen s tri pojasa koncentričnih bedema prilagođenih konfiguraciji brežuljka.

Rimska vila u uvali Verige
Na zapadnoj obali Brijuna, duž zaljeva Verige, smještena je raskošna rimska ladanjska vila. Gradnja vile započela je u 1. stoljeću prije Krista, a najveći sjaj dosegla je u 1. stoljeću poslije Krista. Pojedini dijelovi vile koristili su se do 6. stoljeća.

Kastrum
Najslojevitiji brijunski lokalitet prostire se na površini nešto većoj od 1 ha. Nalazi iz razdoblja rimske republike i carstva, kasne antike, Istočnih Gota, Bizanta, karolinškog razdoblja i Venecije svjedoče o dugogodišnjoj naseljenosti.

Crkva Sv. Marije
Trobrodna crkva četvrtasta tlocrta čiji su bočni zidovi očuvani gotovo u izvornoj visini. Veličina crkve (11 x 24 m) ukazuje na brojno stanovništvo obližnjeg kastruma koje je u 5./6. st. sagradilo ovu građevinu.

 

MJESTA KOJA MORATE POSJETITI

Vidikovac
Najočuvaniji od tri vidikovca Kupelwieserovih Brijuna koji su zbog svoje konstrukcije bili izlagani i na izložbama. Izrađeni su oko 1895. godine u željezari u Vitkovicama, u kojoj je do dolaska na Brijune radio Paul Kupelwieser.
Nekoć dominantnu turističku atrakciju nadrasla je šuma. Drugi očuvani vidikovac nalazi se na brdu Saluga, iznad glavnog brijunskog kupališta.
Jedinstven primjer inžinjerske arhitekture.

Kamenolomi
Čišćenjem starih kamenoloma od otpadnog kamenja nakupljenog dugotrajnim radom brijunskih kamenorezaca (još od antičkog razdoblja), Alojz Čufar, šumar i projektant svih brijunskih šetnica, oblikovao je brežuljke. Tako su nastala šetališta ugodna u svako doba godine: zaštićena od ljetne žege i hladnih zimskih vjetrova, postala su omiljena odredišta lječilišnih gostiju.
Kochov kamenolom
Dr. Robertu Kochu, velikom istraživaču koji je otok oslobodio od malarije,1905. godine postavljena je spomen ploča s natpisom: DEM GROSSEN FORSCHER - DEM BEFREIER DER INSEL - VON DER MALARIA - DR ROBERT KOCH annis 1900-1901. Mramorni reljef rad je austrijskog kipara J. Engelharta.

Izvor: http://www.brijuni.hr/