Zadar     Obavezno pogledati u Zadru

Palača Grisogono

Nalazi se na uglu ulice don Ive Prodana i Ilije Smiljanića .
Izvorno je bila sastavljena od dviju romaničkih kuća spojenih jednokatnim krilom, dok je u drugoj polovici 15.st dogradjen drugi kat s gotičko renesansnim prizorima. Dvorište s trijemom je završeno u 16.st ali s ugradjenim gotičkim elementima. Danas se ovdje nalazi sjedište zadarskog povjerenstav Državne uprave za zaštitu spomenika kulture.

Crkvena građevina posvećena Gospi od Zdravlja

Nalazi se pred perivojem Gospe od Zdravlja. U njoj se čuvala slika Gospe od Kaštela koju je naslikao Blaž Jurjev Trogiranin u 15.st (danas je u stalnom postavu izložbe crkvene umjetnosti) . Uživa veliki ugled i popularnost u brojnim generacijama Zadarskih žitelja.

Crkva sv. Ilije

Pravoslavna crkva leži na rimskom kapitoliju. Sagradjena je u kasnobaroknom stilu krajem 18.st na mjestu srednjovjekovne crkve istog imena koja je u to vrijeme služila na upotrebu Grcima pravoslavne vjere, uglavnom vojnicim i pomorcima. U njoj se čuva bogata zbirka ikona iz 16 do 18 st.

Obala kralja Petra Krešimira IV

Reprezentativna je gradska promenada s pogledom na Zadarski kanal, otoke Ugljan i Pašman te na morsku pučinu koja se otvara prema sjeverozapadu. Nastala je nakon 1874.g. nakon rušenja gradskih bedema i otvaranja grada prema moru. Do 1906.g. na obali je sagradjeno 18 reprezentativnih javnih i stambenih zgrada, te gat za pristajanje brzih brodova. Tijekom 2.svjetskog rata u bombardiranju je velik dio zgrada stradao te je nakon obnove dio zamijenjen hortikulturom.

Crkva sv. Andrije

Nalazi se na križanju Ulice Dalmatinskog sabora i Ulice Hrvoja Vukčića. Zajedno sa crkvom sv.Petra Starog s ugradjenim antičkim elementima koristi se kao izložbeni prostor. Do ovih nalazi se renesansno pročelje crkve sv. Marcele iz 16.st.

Hrvatska kazališna kuća

Smještena je u Širokoj ulici (Kalelarga) Tu je 1945.g. osnovano Hrvatsko narodno kazalište u Zadru koje je bilo prva takva ustanova na ovom dijelu Hrvatske. Kuća je organizator niza priredbi od kojih je 'Zadarsko kazališno ljeto' već tradicionalni susret medjunarodnih ljubitelja kazališta.

Trg pet bunara

Na prostoru ispred Kapetanove kule i gradskog zida nalazio se do 16.st. dubok obrambeni jarak. Nakon sto je opasnost od napada Turske postala izvjesna na tom mjestu izgradjen je zaštitni bedem. Dugotrajna opsada prisilila je graditelje da predvide i osiguraju gradu dovoljnu količinu pitke vode. Koristeći se postojećim jarkom za dovod vode izgradili su i veliku cisternu s pet vijenaca. Danas je to Trg s pet bunara.

Akvadukt

Kojim se voda dovodila direktno iz jezera Vrana.
Nestankom ratne opasnosti u prvoj polovici 19.st austrijski je zapovijednik general Welden na nasipima bastiona Grimani dao urediti prvi javni perivoj u Dalmaciji. Danas je taj park sa pet bunarskih vijenaca obnovljen i predstavlja najslikovitiji predio u Zadru.

Utvrda Forte

Nalazi se istočno od Kopnenih vrata koju je oko 1567. sagradio vojskovodja S. Pallavicino, mletački plaćenik. Utvrda je bila odvojena od grada i kopna obrambenim kanalima. Danas se na njoj nalazi Perivoj Vladimira Nazora. Obalom uz Forte dolazi se na predio Kolovare, gdje je uz more 1546.g. podignut poligonalni zdenac s kupolom, a služio je za opskrbu vodom mletačkih brodova.

Crkva sv. Frane

Zadarska franjevačka crkva najstarija dalmatinska crkva gotičkog stila. U sakristiji je izložena i velika slika Gospe od Milosti, iz kraja 15.st pripisan mletačkom slikaru Lazaru Bastianiju. Sakristja ima veliko značenja za hrvatsku povijest jer je u njoj 18.veljače 1358. sklopljen glasoviti Zadarski mir izmedju mletačke Republike i ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika Anžuvinca. Tim dogovorom su se Mlečani odrekli Dalmacije.

Katedrala sv. Anastasie

Na mjestu strokršćanske bazilike iz 6.st. u 12.i 13.st. je sagrađena trobrodna bazilika u romaničkom stilu, posvećena sv. Anastasii.

Crkva sv. Donat

Monumentalna građevine u stilu predromanike koju je dao sagraditi biskup Donat u 9. st., aod 15.st. nosi njegovo ime. Za gradnju crkve su korišteni brojni komadi ruševina rimskih građevina pa se tako u temeljima nalaze dijelovi stupova, vijenaca i arhitrava rimskog hrama. Crkvu spominje i opisuje u 10.st. bizantski car Konstantin Porfirogenet.
Crkva je dugo izvan sakralne funkcije. Ima izvanredne akustičke karakteristike pa se u njoj već 30 godina održavaju glazbene priredbe poznatog medjunarodnog festivala srednjovjekovne i renesansne glazbe 'Glazbene večeri u Sv. Donatu'.

Arheološki muzej

U prapovijesnoj zbirci na drugom katu izložen je interesantan keramički materijal iz vremena neolitika zatim brojni primjerci iz liburnskih grobova. U dvorani na prvom katu su povremene izložbe, a u prizemlju je zbirka crkvenog kamenog naamještaja od ranogkršćanskog do srednjovjekovnog vremena te starohrvatski nakit i oružje iz grobova.

Crkva sv.Marija

Pripada samostanu benediktinki koji je osnovala zadarska plemkinja Čika 1066.g. iz najuglednije zadarske plemićke obitelji- Medijevci, prema nekim izvorima bila je polusestra hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. Na zidovima crkve mogu se vidjeti freske s odlikama ranoromaničkog slikarstva dok je monumentalni zvonik dao izgraditi kralj Koloman još 1105. Temeljito je rekonstruiran polovicom 16.st. Na površini u ratu razorenog dijela samostana nalazi se dvokrilna zgrada u kojoj je smještena stalna izložba crkvene umjetnosti pod nazivom 'Zlato i srebro Zadra'.

Stomorica

Ostaci crkve u obliku šesterolista iz 11.st. vide se u prostoru ispod nivoa ulice.

Crkva sv. Mihovil

Spominje se u 12.st. a krajem 14.st. je pregrađena u romaničkom stilu. U crkvi je izloženo veliko polureljefno raspelo oz 12 st.

Palače Nassis i Petrizio

Primjeri kasnosrednjovjekovnih reprezentativnih zgrada s dvorištem s lukovima i bunarskom krunom u sredini. Na fasadi su prozori u stilu cvjetne gotike.

Crkva sv. Dominik

Gotička crkva sv. Dominika nalazila se zapadno od Kopnenih vrata. U sklopu samostana je bilo i prvo sveučilište koje se spominje već 1396 godine.

Citadela

Srednjovjekovna citadela sagrađena 1409 god. jugozapadno od Kopnenih vrata. Na mjestu citadele u rimsko doba su se nalazili ostaci građevina s mozaicima a današnji izgled je iz 18.st. nakon izgradnje mletačkih kazamata.

Filozofski fakultet

Nalazi se u zgradi nakadašnjeg konvikta Sv. Dimitrija. Nakon rušenja bedema 1875 nasta je čitav niz takvih zgrada a većina njih je srušena u bombardiranju 1943 godine.

Kopnena vrata

Nekada glavni ulaz u grad izgradjena po nacrtima mletačkog arhitekta Michele Sanmichelia iz 1543.g. Na ključnom kamenom luku srednjeg otvora isklesan je lik sv.Krševana na konju, grb grada Zadra, a nad njim je monumentalni lav sv. Marka, grb Mletačke Republike. Od ovih vrata je nekad vodio drveni most na kamenim stupovima do drugih gradskih vrata tzv. Carinskih koja su danas u sklopu ribljeg restorana u lučici 'Foša', jedan od prpoznatljivih ambijenata grada.

Providurova palača

Palača generalnog providura je završena 1607 god. a dograđivani su joj pojedini dijelovi kao stan providura konjice, dvorišta, trijemovi i dr.

Crkva sv.Šimun

U 5.st. posvećena sv. Stjepanu Prvomučeniku, a u od 1632.g. u svoje svetište je primila srebrni kovčeg sv. Šimuna te od tada nosi njegovo ime. Pozlaćeni kovčeg sv.Šimuna najvrijedniji je spomenik zlatarskog umijeća u Hrvatskoj. Izradio ga je u Zadru zlatar Franjo iz Milana po nalogu kraljice Elizabete, žene ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika Anžuvinca.

Narodni trg

Formiran u srednjem vijeku kao Platea magna (veliki trg), središte je svjetovnog života grada. Na trgu je još u 13.st podignuta Gradska loža, mjesto za javne političke i pravne skupove a u njoj su se čuvale općinske mjere za dužinu, težinu i volumen.Današnja zgrada je centar likovnog života Zadra sa već 35 godina poznatim medjunarodnim priredbama koje se održavaju u ljetnim mjesecima: trijenale fotografije 'Čovjek i more' i trijenala hrvatskog slikarstva 'Plavi salon'. Najstariji sačuvani objekt u sklopu trga je crkvica sv.Lovre iz 11.st čiji se prostor može razgledati iza kavane 'Lovre'. Nasuprot Gradskoj loži smještena je zgrada Gradske straže u čijem prostoru je Etnološki odjel Narodnog muzeja. Na istočnom dijelu izvan trga je palača Ghirardini u romaničkom stilu s balkonom s stilu renesanse iz 15.st.

Crkva sv. Krševan

Samostanska crkva muškog benediktinskog samostana s imenom tog sveca Zaštitnika. To je trobrodna crkva koja završava sa tri polukružne apside. U svetištu se nalazi glavni oltar izgradjen 1701.g. kao ispunjenje zavjeta gradjana Zadra protiv kuge. Na njega su kasnije postavljena četiri bijela mramorna kipa koji predstavljaju zaštitnike Zadra: Stošija, Krševan, Šimun i Zoilo.

Lučka vrata (Porta Marina)

Iznad vrata je slavoluk iz rimskog vremena. Spominje se Melija Anijana koja je dala popločati emporij (prostor luke) i podići slavoluk za šesto tisuća sestercija.

Rimski forum

Najveći prostor takve vrste na istočnoj strani Jadrana. Utemeljitelj foruma bio je prvi rimski car Augustin o čemu svjedoče dva natpisa u kamenu iz 3.st kada je gradnja završena. Zaprema površinu 90x45m.Bio je zatvoren u okviru trijemova s galerijama na katu, a pod trijemom su bile poredane trgovine i zanatske radnje. Danas je sačuvan samo originalni pločnik i stepenice te dva ukrasna, monumentalna stupa od kojih je jedan na izvornom mjestu. Nekad je služio kao 'stup srama' što dokazuju lanci iz tog razdoblja. Na rekonstruiranom dijelu kapitolija u pločniku foruma, nadjeni su ostaci ležišta oltara, na kojima su se uz obrede prinosile krvne žrtve. I danas predstavlja ishodišno mjesto palnimetrije grada.

Crkva sv. Stošije

U današnjem obliku izgradjena u zrelom romaničkom stilutijekom 12. i 13.st. , najveća katedrala u Dalmaciji. Kroničar iz 1177.g. zapisao je da su razdragani Zadrani prateći papu Aleksandra III na putu do bazilike pjevali pohvalne pjesme na 'svome slavenskome jeziku'.
Uz katedralu se diže i zvonik koji je u današnjem obliku dovršen krajem 19.st prema nacrtima engl arhitekta T.G. Jacksona.

Narodni muzej

Prirodoslovni odjel je jedna od najstarijih muzejskih ustanova te vrste u u Hrvatskoj. Naročito je bogata i cjelovita zbirka riba i ptica, a posebno se ponosi sa sredjenom zbirkom školjkaša i puževa.U muzeju se čuva i veliki herbarij Zadranina Domenica Pappafave, nastao 1830-tih godina koji u 100 svezaka sadrži više od 10000 vrsta biljaka iz cijelog svijeta.

Kapetanova kula

Nalazi se u blizini kapetanove rezidencije a predstavlja rijedak primjer srednjovjekovnog fortifikacijskog graditeljstva. U mletačko doba gradom su zajednički upravljali gradski knez i gradski kapetan. Zadra je bio jedini dalmatinski grad koji je imao dvije osobe za ove funkcije. Za potrebe smještaja svojih upravitelja Mlečani su se pobrinuli sagradivši im palače dio kojih je sačuvan i danas obnovljen u obliku peterokutne kule.

Zlato i srebro Zadra

Izložba "Zlato i srebro Zadra" koju je 1951, inicirao hrvatski pisac Miroslav Krleža prerasla je 1976. u stalni postav Stalne izložbe crkvene umjetnosti u sklopu zadarskog samostana benediktinki Sv. Marije, jednog od prvih kapitalnih objekata hrvatske kulture. Povodom izložbe je Krleža napisao jedan od svojih najboljih eseja u kojem veliča zadarsko zlato.
Na oko 1200 m² prostora u 8 suvremeno opremljenih dvorana bliješti zadarsko zlato i srebro uz rekonstruiranu unutrašnjost starohrvatske crkvice Sv. Nediljice iz 11.st., rukopise, skulpture, vezove, tapiseriju, reljefe itd. kao dokaz bogate prošlosti Zadra od 8.-18.st. koji je naročito u srednjem vijeku bio vrlo važno kulturno središte. U relikvijare i kaleže, skulpture, slike i vezove utkane su radosti i nade, strpljenje, patnja i
vjera burnih razdoblja prošlostiovog kraja. Ovo neprocjenjeno blago su kako tijekom stoljeća tako i u Domovinskom ratu sačuvale sestre benediktinke, a neki vrijedni izlošci (čipka, crkveni tekstil vezen zlatnim nitima) su djelo njihovih ruku.
Osobita dragocjenost, draž i važnost izložbenih predmeta je u tome što su oni velikim dijelom rad domaćih poznatih i nepoznatih majstora ili su čvrsto povezani uz Zadar i zadarsko područje.
Stalna izložba crkvene umjetnosti svrstava Zadar uz bok velikih kulturnih metropola jer samo se u najvećim europskim središtima može na jednom mjestu vidjeti mnogo vrijednih i lijepih crkvenih umjetnina.



Izvor: http://www.zadar.hr/

Charter

Nagradna igra

Osvojite ulaznice za 32. Zagrebački sajam Nautika. Točan termin održavanja sajma je:

•   16.02.2025. - 21.02.2025.

•   19.02.2025. - 23.02.2025.

•   23.02.2025. - 28.02.2025.

E-mail adresa: