Vrtovi lunskih maslina
Na krajnjem sjeveru otoka Paga, na izduženom vrhu u obliku kažiprsta, smjestio se Lun. Ime je, prema predaji, dobio od talijanskog naziva rta Lun (Punta Longa, Punta Lunga), a prvog stalnog stanovnika 1653., kada su rapski plemići na svoj posjed naselili izvjesnog Mateja Badurin da im kao najamnik, pastir i kolon obrađuje zemlju. Danas je to naselje od tristotinjak stanovnika, udaljeno 20 kilometara od grada Novalje.
Kad ste u Lunu, s desne strane prema kopnu, prvi susjed vam je otok Rab, a s lijeve pruža se Lošinj te visoki Cres u pozadini. Otoci Silba i Olib, poznati kao "vrata Dalmacije", debelo su iza nas. Dakle na Kvarneru smo, u Ličko-senjskoj županiji i Krčkoj biskupiji. To nam govore zemljopis, povijest i ljudi. Cijeli otok Pag nekada je bio pod jurisdikcijom Rapske biskupije, a onda je 1071. godine, odlučujući u sporu između gradova Raba i Zadra, hrvatski kralj Petar Krešimir IV. presudio da dio otoka Paga do Caske, uključujući Lun i grad Novalju, ostane pod Rabom, a grad Pag i preostali dijelovi otoka pripadnu gradu Zadru.
Granica između županija i (nad)biskupija danas prolazi između grada Novalje i općine Kolan, baš preko Zrća, najpoznatijega partijanerskog okupljališta na istočnoj obali Jadrana. Ali u Lunu nema partijanja. Lun je, što bi rekli brend menadžeri, čisti kontrapunkt, potpuno druga priča. Prava mediteranska oaza mira i spokoja smještena u nepreglednoj šumi jedinstvenih lunskih maslina. Da, zbog njih smo tu, maslina.
Uokolo samog naselja, još od vremena antike, na površini od nekih 400 hektara, raste više od 80 tisuća stabala maslina. Znanstvenici su dokazali da među njima ima više od tisuću stabala starijih od tisuću godina! Nigdje, ama baš nigdje na svijetu, ne postoji na jednom mjestu toliko samoniklih maslina starijih od tisuću godina. Slični rezervati divljih maslina na Mediteranu postoje još samo u Izraelu i Grčkoj, ali ni oni se ne mogu mjeriti s brojem lunskih tisućgodišnjaka.
Najstarija među njima, kažu znanstvenici, ima oko 1600 godina! Ako, dakle, smatrate da je na Zrću "pakao", onda je u Lunu definitivno "raj". Mislite li da pretjerujemo, pitajte Andrianu Škuncu koja je tom prirodnom fenomenu posvetila sjajnu monografiju pod nazivom "Biblijski vrt - sveta zemlja lunskih maslina". Ili pitajte nekoliko tisuća mladih partijanera iz cijelog svijeta koji dnevno obiđu, kako iz zovu, "Vrtove lunskih maslina", fascinirani ljepotom netaknute prirode. Proteklog je tjedna, recimo, bez ciljanog marketinga, samo u jednom danu "Vrtove" obišlo 3500 posjetitelja, a interes raste svakog dana.
Odgovornost za taj novi turistički trend pripada Gradu Novalji i lokalnoj Turističkoj zajednici, koji od 2010. godine zajedničkim snagama guraju projekt "Vrtovi lunskih maslina". Cilj projekta je zaštita prirodnih i kulturnih vrijednosti te promocija jedinstvenog krajobraza. Njegova realizacija počela je 2012. a završila krajem prošle godine, kad je svečano otvoren u nazočnosti stranih veleposlanika u Hrvatskoj. Glavninu sredstava od oko 660 tisuća eura osigurala je Europska unija.
Projekt "Vrtovi lunskih maslina" proteže se na površini od oko 24 hektara, unutar koje se ti visoki, široki i burom zavijeni gorostasi tretiraju kao u pravom botaničkom vrtu. Zbog lakšeg pristupa, kroz maslinik je izgrađeno više od sedam kilometara makadamskih staza, na odmorištima su postavljene kamene klupe i koševi, tu su infopunktovi, kamene kućice za prodaju domaćih proizvoda i suvenira, na ulazu recepcija s prezentacijskom dvoranom te tri električna vozila za obilazak maslinika.
U nastavku projekta financiranog sredstvima Svjetske banke, u "Vrtovima" se do kraja 2016. planira još izgradnja amfiteatra na otvorenom za koncerte klasične glazbe, obnova pojilišta, suhozida te revitalizacija maslina. Za one koji ne znaju, lunske masline su zapravo stabla sorte oblice cijepljene na divlju podlogu masline Olea oleaster linea.
Izvor: www.slobodnadalmacija.hr