Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Vrijeme je za morske prometne znakove!

Prometni znakovi na moru nisu iste vrste kao oni na kopnu, ali sva je prilika da bi se na Jadranu mogli pojaviti plavi znakovi s ribom koja s perajama poput ruku u očajanju pristišće glavu - upozoravajući na sve jaču i opasniju količinu buke!

Tako Draško Holcer, hrvatski prirodoslovac i predsjednik Instituta Plavi svijet, slikovito komentira prvo izvješće o 'vrućim područjima buke' u Sredozemlju. Riječ je o pionirskom istraživanju vezanom uz Sporazuma o zaštiti kitova (Cetacea) u Crnom moru, Sredozemnom moru i susjednom Atlantskom području (ACCOBAMS).
U istraživanju su sudjelovali znanstvenici iz Francuske, Italije, Švicarske i SAD-a koji su - prvi put - predstavili kartu cjelokupnog sredozemnog područja koja prikazuje gustoću glavnih antropogenih izvora buke. Rezultati se odnose na razdoblje od 2005. do 2015, a dobiveni su korištenjem podataka koji uključuju 1446 luka i marina, 228 bušećih naftnih platformi, 830 seizmičkih istražnih aktivnosti, 7 milijuna podataka o pozicijama brodova, javno dostupnih informacija o vojnim aktivnostima i 52 projekta izrade vjetro-parkova.
'Za morske organizme zvuk je jedno od glavnih sredstava za komunikaciju, snalaženje u prostoru, lov plijena ili traženje partnera. Velikim kitovima u gotovo beskrajnom plavetnilu oceana upravo zvuk koji putuje stotinama kilometara omogućava da ostanu međusobno povezani. Dupinima zvuk omogućava korištenje naprednog i preciznog sustava eholokacije kojim jasno 'vide' svoj okoliš i plijen. Glasanje im omogućava komunikaciju i prijenos informacija. Međutim, zvuk je životno važan i brojnim drugim organizmima - morskim kornjačama, ribama i morskim beskralješnjacima', kaže Holcer naglašavajući da svi ti morski organizmi žive u okolišu u kojem su ljudske aktivnosti tijekom posljednjih 50 godina udeseterostručile buku!
Međutim, neka područja predstavljaju svojevrsne vruće točke u kojima je gomilanje različitih izvora buke toliko da je u njima opstanak pojedinih vrsta gotovo nemoguć. Kao zaglušujuće točke buke ističu se Zaštićeno područje za morske sisavce Pelagos u Ligurskom moru, Sicilijanski kanal i dijelovi Helenskog jarka te područje između Balearskog otočja i kontinentalnog područja Španjolske. No, i Jadran je jedan od njih, kaže Holcer i nudi podatke.
Naime, Institut Plavi svijet već desetak godina provodi istraživanje o utjecaju buke na lokalnu zajednicu dobrih dupina u području Lošinja i Kvarnerića. Riječ je o području (kao i u cijelom priobalnom području Jadrana) u kojem su rekreacijska plovila jedan od glavnih izvora buke, posebice ljeti.

Hrvatska bi se trebala ugledati u španjolski primjerHrvatska bi se trebala ugledati u španjolski primjer
'Istraživanje Instituta Plavi svijet prvo je istraživanje koje povezuje povećanje buke u okolišu s načinom korištenja staništa dobrih dupina u svijetu, a veći broj radova o tome objavljen je u poznatim svjetskim znanstvenim časopisima. Rezultati su pokazali da je značajno povećanje buke u području ljeti razlog što dobri dupini izbjegavaju određena područja. Time se smanjuje raspoloživost staništa u kojem dupini obitavaju te uzrokuje stres što može imati dugoročni utjecaj na mogućnost njihova opstanka u području', kaže Holcer, napominjući kako rekreativci nisu jedini ni najznačajniji zagađivači mora bukom.
Primjerice, u otvorenom dijelu Jadranskog mora značajni izvor buke predstavljaju komercijalna, trgovačka plovila koja uplovljavaju u Jadran i prolaze sve do najsjevernijih luka (Ravena, Venecija, Trst, Kopar, Rijeka). Planirane aktivnosti na povećanju lučkog prometa dovest će i do značajnog povećanja buke. Međutim, posljednjih godina u području Jadrana pojavio se novi, značajni izvor buke - seizmička istraživanja podmorja u potrazi za naftom i plinom.
'Za razliku od relativno lokalizirane buke koju uzrokuju turistička rekreaciju u priobalnim područjima, seizmička istraživanja s obzirom na snažne 'zračne topove' kojima proizvode podvodne eksplozije s ciljem kartiranja geološkog sastava dna, uzrokuju značajno povećanje buke u širem području i imaju utjecaj na velike dijelove Jadranskog mora. 'Zračni topovi' šalju glasnu impulsni zvuk snage do 260 decibela prema morskom dnu svakih 10 do 12 sekundi tjednima ili mjesecima', kaže Holcer upozoravajući kako je Institut Plavi svijet još 2013. i 2014. upozoravao javnost na do tada nezapamćeni opseg seizmičkih aktivnosti koje su se u hrvatskom Jadranu odvijale tijekom gotovo četiri mjeseca bez ikakvog nadzora, bez mjera ublažavanja i zaštite i bez izrađene studije utjecaja na okoliš.
Neke europske vlade već su prepoznale opasnost, pa je španjolska Vlada i njihovo Ministarstvo okoliša nedavno najavilo da će vode između Balearskog otočja i kontinentalnog područja Španjolske biti proglašene zaštićenim migracijskim koridorom za kitove i dupine, što će rezultirati i ozbiljnijom regulacijom aktivnosti koje proizvode buku.
'Mislim da Hrvatske nema što čekati. Potrebno je čim prije započeti s izradom registra antropogenih izvora buke u Jadranu, što je i jedna od obveza u provedbi Okvirne direktive o morskoj strategiji EU', kaže Holecer.
U tom smislu priča o znaku - zabrani bučenja u moru, nipošto nije nategnuta.

Izvor: www.tportal.hr

ARHIVA