Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Viški hib

Hib je viška delicija nastala još prije antike, a koju su oduvijek pripremale vrijedne žene viških težaka. Tradicionalna ručna izrada, harmonija okusa smokava, rakije i koromača, miris lovora i ružmarina, daju mu draž antičkih vremena. Njegova savršenost je u jednostavnom obliku, sastavu, principu konzerviranja, čuvanja i, naravno, u njegovu okusu.
Spravlja se od smokava, aromatičnog bilja, domaće rakije... Čuva se u suhom lovorovu i ružmarinovu lišću koji hibu daju dodatnu aromu, ali ga prije svega svojim intenzivnim mirisom čuvaju od mušica i drugih nametnika. U svakoj viškoj kući čuvalo ih se nekoliko za dane Božića i kolendavanja, kada se hib rezao na tanke kriške i nudio prijateljima s bićerinom travarice.
- Viški hib jedan je od više autohtonih proizvoda otoka Visa koji ima značajniji tržišni potencijal i kao takvoga mi smo ga prepoznali i počeli proizvoditi prije devet godina - kazuje nam Velimir Mratinić, predsjednik udruge "Viški hib" iz Visa. Velimir je jedan od pionira ekološke proizvodnje na Visu, utemeljitelj viške udruge "Strojni prsten" i jedan od prvih dobitnika, na otoku Visu, priznanja Hrvatski otočni proizvod. Ekološka proizvodnja na otoku Visu, kao proizvodnja pod nadzorom, počela je prije desetak godina i od tadašnjih dvoje proizvođača danas ih je već petnaestak.
- Upravo pokrećemo postupak dobivanja oznake izvornosti, što znači provođenje istraživanja, utvrđivanje postupka proizvodnje receptura i, što je za stanovnike otoka Visa najznačajnije, područje na kojemu se viški hib proizvodio bit će zaštićeno. Trenutno radimo na istraživanju povijesnih dokaza i tu nam je potrebna velika pomoć svih otočana, pa i naših iseljenika koji imaju bilo kakve povijesne dokaze o hibu; recepte, pisma gdje se spominje, fotografije, pjesme, priče... U sljedećih pet do 10 godina otegotna okolnost bit će to što su količine smokava na otoku ograničene, a nije dopušteno koristiti sirovinu izvan otoka.
Dakle, treba saditi smokve, što će se na kraju višestruko isplatiti jer će Višani i Komižani (ne zaboravimo Biševo i Svetac) imati ekskluzivno pravo komercijalno i legalno proizvoditi jedan proizvod iza kojega će stajati EU. Dakle, proizvodit ćemo ga mi i nitko drugi na svijetu!
Znamo da smokva uspijeva i na škrtim terenima, a kako na otoku Visu imamo više od 2000 hektara zapuštenog poljoprivrednog zemljišta, vjerujem da nam dugoročno sirovina neće biti problem jer će smokva imati cijenu i potražnju. Inače u zadnjih 10-ak godina cijena smokve i interes za smokvama i proizvodima od smokava u Europi raste.
Mi iz poljoprivrednog obrta "Brojne", inače člana udruge "Viški hib" iz Visa, zasadili smo vlastiti nasad od 230 stabala smokava na predjelu Čajno polje. Lani smo imali prvu berbu, ove godine očekujemo ozbiljniji urod, a berba počinje za koji dan. Planiramo što prije zasaditi još 500 - 1000 stabala, ali tu se pojavljuje problem zemljišta, investicije, radne snage... i upravo tu ciljamo na Mjere ruralnog razvoja - kaže Mratinić.
Uz potporu Grada Visa, civilnog i javnog sektora, od ove godine na otoku Visu planiraju početi s otkupom suhih smokava, koromača, kadulje i drugog aromatičnog bilja, u pregovorima su oko otkupa limuna i naranača, a obavljat će i usluge pakiranja i djelomične prerade, pakiranja i skladištenja proizvoda drugim proizvođačima. Već imaju konkretan dogovor za rogač.
- Također, planiramo krenuti i sa sušenjem rajčice, a vinarima ćemo biti u mogućnosti ponuditi sušenje grožđa za prošek. Želimo stvoriti mali centar proizvodnje autohtonih proizvoda otoka Visa jer se pokazalo da se na vlastitu otoku od tradicionalnih proizvoda može živjeti i, što je najvažnije, to jamči otvaranje novih proizvodnih radnih mjesta, a to znači da imamo budućnost.
Naš otok je doista netaknuta sredina puna raznih poluproizvoda i proizvoda koje moramo na primjeren način iskoristiti obrađujući ih i kao gotov proizvod prodati ih na turističkom tržištu. Često pokušavamo prodati naše proizvode na udaljena tržišta, a prije toga ne obradimo kako treba lokalno tržište, svoj grad, svoj i susjedne otoke, svoju županiju. I, ne zaboravimo, to su značajna tržišta zato što smo mi turistički atraktivni, naše turističke sezone nisu više tako kratke i gosti koji dolaze, osobito na otok Vis, profinjeni su gosti koji doista žele okusiti i, naravno, platiti kvalitetu.

Ivo Radica: Idemo pravim putem, spajamo turizam i ekohranu
- Vis je bogomdan za ekološku poljoprivredu, a najbolji dokaz za to je udruga "Viški hib". Obitelj Mratinić već dugi niz godina radi na tome, i dobro je da hib želi zaštititi oznakom izvornosti. Grad Vis je sudjelovao i u financijskoj potpori ovom projektu. Podsjećam da smo na privremeno korištenje udruzi "Viški hib" dali prostor u bivšoj vojarni Samogor, a sudjelovat ćemo i u svim poticajima, pogotovo za one projekte koji su vezani uz poljoprivredu. Također, pozvali smo sve zainteresirane da daju svoj obol izradi Strategije razvoja grada Visa, koja bi trebala biti gotova do kraja ove godine i inzistirat ćemo da tu bude zastupljena poljoprivreda, posebice ekološka proizvodnja.
Ekološka poljoprivreda zasigurno je velik potencijal našeg otoka, ne samo izravno kao dohodak poljoprivrednicima, nego i kao nadogradnja turizmu. Zaključili smo da su turizam i poljoprivreda nedjeljivi, da su oni temelj budućeg, pa već i sadašnjeg brenda otoka Visa. Mislim da idemo pravim smjerom i da ćemo svi imati više koristi od toga te da će broj ekoloških proizvođača na otoku rasti. Trenutačno na Visu imamo vode u izobilju, ali i problem nedostatka ekološkoga gnojiva koje je temelj proizvodnje i za sada ga kupujemo, iako Vis ima velikih količina biomase. Stoga na budućem zajedničkom otočnom odlagalištu otpada Velington planiramo izgradnju kompostane za proizvodnju ekološkoga gnojiva.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA