Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Viški arhipelag prvi na novoj geološkoj karti

U organizaciji Hrvatskoga geološkog instituta (HGI) u komiškoj "Bašti" (ispod Boćarskog doma) održana je javna prezentacija lista nove Osnovne geološke karte Republike Hrvatske (OGK RH) u mjerilu 1:50.000 "Vis 3 i Biševo 1", koji obuhvaća širi viški arhipelag (otoke Vis, Biševo, Brusnik, Sveti Andrija, Jabuka i Palagruža), odnosno najjužniji dio Splitsko-dalmatinske županije. Ovaj list čini prvi objavljeni standardizirani prikaz jedne geološko-geografske cjeline, obrađene u okviru istraživanja na nacionalnom projektu OGK RH.

Poteštatima prvi primjerci
Nakon pozdravne riječi dr. Josipa Halamića, ravnatelja HGI-ja, dr. Tvrtko Korbar, voditelj projekta, održao je prezentaciju tijekom koje je nazočne ukratko upoznao s procesom izrade lista, s novim spoznajama i sadržajem lista nove geološke karte "Vis 3 i Biševo 1", a na kraju je odgovarao i na brojna pitanja.
Komiškoj gradonačelnici Tonki Ivčević gosti Halamić i Korbar uručili su prvi primjerak lista nove geološke karte "Vis 3 i Biševo 1", a jedan list nove karte uručit će i Ivi Radici, gradonačelniku Visa. Inače, projekt OGK RH započeo je 1986. godine, u izradi je i za ostala područja Splitsko-dalmatinske županije, kao i za druga područja RH.
- "Vis 3 i Biševo 1" prvi je standardizirani list koji prikazuje jednu geografsko-geološku cjelinu i kao takav objavljen je prema uputama koje smo donijeli prošle godine.
Tijekom naših istraživanja na otoku Visu i na otocima viškog arhipelaga, provedenih od 2000. do 2005. godine, prikupljeno je više od 2000 podataka na terenu, izrađena je radna karta koja je tijekom istraživačkog procesa dorađivana do ove finalne, standardizirane karte prikazane na standardiziranom listu - rekao nam je dr. Korbar, te nastavio:

Brojne mogućnosti uporabe
- Brojne su mogućnosti izravne uporabe nove geološke karte, baze podataka i svih novih spoznaja proizišlih iz ovih sustavnih, multispecijalističkih, geoloških istraživanja: izrada izvedenih specijalističkih karata (hidrogeološke, inženjersko-geološke, mineralnih sirovina, pedološke...), geoturistička i edukativna ponuda (obrada i prezentacija geolokaliteta, poučne geološke staze, monografija, izložbe, brošure...), reevaluacija zaštite izvorišta, procjena geohazarda pri zaštiti prostora i prostornom planiranju (osobito u Komiži), istraživanje i planiranje u poljoprivredi, procjena geotermalnog i naftno-geološkog potencijala, te stručna podrška pri arheološkim, konzervatorskim i restauratorskim istraživanjima i zahvatima vezanim uz stijene viškog arhipelaga, zaključio je dr. Korbar.

‘Vulkanski trokut'
Komiža, Brusnik i Jabuka, uvjetno rečeno, čine "vulkanski trokut", odnosno "vulkanski niz", jer se radi o magmatskim stijenama koje su danas iznad površine mora gdje čine vrhove podmorskih i podzemnih kompleksa, formiranih dijapirskom tektonikom, a ne vulkanizmom, kako se to često pogrešno interpretira u popularnim tekstovima.
Palagruža je izgrađena od karbonatnih stijena, pretežito dolomita, a magmatske stijene nisu nađene nigdje na površini palagruškog arhipelaga, osim antropogenih dijelova inače prirodnog Žala, odnosno oblutaka i blokova koje su ribari donijeli vjerojatno s Brusnika. Stoga čak ni uvjetno ne možemo govoriti o "vulkanskom trokutu" Jabuka - Komiža - Palagruža - rekao je dr. Korbar.

Plaža na vulkanskim stijenama
Dr. Korbar posebno je istaknuo da je komiška plaža Kamenice jedina jadranska plaža na vulkanskim stijenama. Područje uvale Barjoška i otočića Barjak veli i mali geoturistički je vrlo zanimljivo - uz obalu su brojne okamenjene geološke pojave sačuvane u stijenama još iz doba dinosaura, a otkrivene erozijom na obalama današnjeg mora.
S Huma se vide brojne geomorfološke zanimljivosti otoka Visa, nastale tijekom mlađega geološkog razdoblja-kvartara, a izravno su uvjetovane geološkom građom okolnostima koje su prevladavale tijekom tog doba. Na novoj karti preciznije su prikazani i kvartarni eolski pijesci, istaloženi tijekom hladnih razdoblja kvartara kad je današnje dno Jadranskog mora velikim dijelom bilo suho, stepsko područje.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA