• hr
  • en
  • de
  • it

Više kreveta nego turista

Ono što se najprije čulo potiho, a onda, u posljednje vrijeme sve glasnije, pitanje gdje je kraj nekontroliranom rastu broja turističkih postelja u apartmanima i stanovima za iznajmljivanje u Hrvatskoj, dobilo je i svoju statističku potvrdu: obiteljskog smještaja u Hrvatskoj je toliko da rast zanimanja s tržišta ne prati dvoznamenkasti rast broja postelja u stanovima i apartmanima.

Jednom riječju, dio iznajmljivača teško će ili nikako do gostiju, jer je u Hrvatskoj samo u posljednje tri godine registrirano i prijavljeno više od 150 tisuća novih postelja u obiteljskom smještaju. A za sve njih očigledno nema dovoljno gostiju, odnosno postotak potražnje za Hrvatskom, koji je neupitno izvrstan i stalno rastući, ipak je upola manji od postotka rasta postelja u obiteljskom smještaju.

Na pragu predsezone, u kojoj će iduća dva mjeseca uglavnom hotelijeri primati goste, dok će većina privatnih iznajmljivača čekati lipanj za ozbiljniji turistički promet, stigli su podaci o turističkom prometu s uvidom u kvantitativne i kvalitativne promjene u strukturi kapaciteta iz 2017. godine, a na temelju sustava eVisitor. Iz njih je vidljivo ono što turistički analitičari već odavno najavljuju. Turističko tržište i zanimanje koje Hrvatska nesumnjivo uživa u turističkom svijetu, i u ovoj godini ne raste ni izbliza toliko brzo koliko raste broj postelja u obiteljskom turizmu.
Zbog toga je u srpnju lanjske godine prosječna popunjenost obiteljskog smještaja bila manja nego 2016. godine, odnosno samo 73 posto, a u kolovozu 78 posto. Ne zbog toga što je Hrvatska imala manje gostiju, nego je imala puno više postelja koje je nudila u obiteljskom smještaju. U ta dva udarna turistička mjeseca u zemlji, u kojima su hoteli imali stopostotnu popunjenost, već lanjske godine su deseci tisuća postelja obiteljskog smještaja bili prazni. A imali smo rekordnu turističku godinu, za čije bi rezultate svi turistički radnici ovog trenutka glatko potpisali da bi bili sretni da im se ponove i u 2018. godini.

"Prosječna popunjenost obiteljskog smještaja, uzmu li se u obzir svi kapaciteti obiteljskog smještaja u Hrvatskoj (bez obzira na zvjezdice), u srpnju je iznosila 73 posto, uz ostvarenih 12,3 milijuna noćenja. Time je obiteljski smještaj i nadalje najslabije popunjena vrsta smještaja, budući da kampovi bilježe popunjenost od 79 posto, a hoteli 94 posto", kaže se u Analizi popunjenosti kreveta obiteljskog smještaja koju je ovih dana izradila Hrvatska turistička zajednica na temelju podataka prijave gostiju u eVisitor za lanjsku godinu.
Upravo zbog toga je sve više nezadovoljnih iznajmljivača, jer gostiju iz godine u godinu nema toliko više koliko je više domaćina u novoregistriranim stanovima i apartmanima. Tako je samo lanjske godine rješenja za iznajmljivanje turistima dobilo 13 tisuća kućanstava više nego 2016. godine, a lani je broj postelja u obiteljskom smještaju povećan za 66.500, na ukupno 605 tisuća, gdje je ostvaren 41 milijun noćenja, odnosno polovina svih komercijalnih noćenja u Hrvatskoj.
Obiteljski smještaj je prema tim podacima značajno rastao na području svih županija, no taj je rast uvjerljivo najnaglašeniji u Zagrebu. S druge strane, rast kapaciteta u hotelima najsnažniji je na području zadarske i šibenske regije. U strukturi obiteljskog smještaja dominira Splitsko-dalmatinska županija s udjelom od gotovo 30 posto nacionalnih kapaciteta u ovom segmentu (više od 160 tisuća postelja). Potom slijede Primorsko-goranska, Zadarska i Istarska županija, koje u nacionalnoj strukturi obiteljskog smještaja imaju približno podjednak udjel od po 16 posto.
No, unatoč brojnim međunarodnim priznanjima i nagradama našim domaćinima, najviše je kapaciteta obiteljskog smještaja u objektima sa samo tri zvjezdice (više od 390 tisuća kreveta). U stanovima i apartmanima koji imaju više nego skromne dvije zvjezdice u Hrvatskoj je čak 65 tisuća kreveta, dok ih je najmanje s četiri zvjezdice - samo 45 tisuća postelja u obiteljskom smještaju. Zanimljivo je da se oko 37 tisuća kreveta u obiteljskom smještaju nalazi u kategoriji "ostalo".
Zbog svega toga, obiteljski smještaj najlošiju popunjenost ima u mjesecima predsezone i posezone, jer tada gosti traže dodatne sadržaje, grijane bazene, saune, igrališta za djecu i niz drugih pratećih mogućnosti kako bi popunili svoje vrijeme kad nema kupanja i sunčanja, a unatoč velikom investicijskom "bumu" posljednjih godina, još uvijek je malo kuća za odmor i apartmana sa svim tim sadržajima.
Prema podacima iz eVisitora, u svibnju i listopadu je tako aktivno manje od pet posto ukupno raspoloživih kreveta iznajmljivača. Ostaje stoga vidjeti na koji će način tržište valorizirati nove kapacitete koji svake godine ulaze u prodaju u segmentu obiteljskog smještaja, koji je najbrže rastući segment naše smještajne ponude tijekom posljednjeg desetljeća.
Poznata teza o tome da "svaka roba ima kupca", pa tako i svaki apartman potencijalnog gosta, više baš i nema uporište u konkretnim brojkama eVisitora. One, naime, jasno pokazuju da samo kvaliteta smještaja, profesionalizacija i posvećenost tom poslu bez teškoća nalaze put do potrošača i dobre popunjenosti.
Ne čudi stoga da se sve veći broj dojučerašnjih iznajmljivača stanova turistima, osobito na periferijama velikih gradova, polako ponovno okreće podstanarima kao sigurnijem prihodu, koji traje 12 mjeseci godišnje bez posebnog angažmana i troškova.

 

Split i okolica vodeći
Splitsko-dalmatinska županija: 158.013 kreveta
Zadarska županija: 86.062 kreveta
Primorsko-goranska županija: 85.574 kreveta
Istarska županija: 84.443 kreveta
Šibensko-kninska županija: 47.978 kreveta
Dubrovačko-neretvanska županija: 44.109 kreveta

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr