Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Vađenje olupine broda Radetzky bila bi preskupa misija

Može li ime Radetzky, koje smo do sada uvijek vezivali uz marš na Novogodišnjem bečkom koncertu, ubuduće marketinški biti iskorišteno i za promociju Hrvatske, pitanje je koje se postavlja nakon otkrića mogućih ostataka potonule austrougarske fregate "Radetzky", za koju viški ronilac Robert Atanasov tvrdi kako je njezine dijelove ugledao roneći na 87 metara dubine u akvatoriju kod otoka Visa. Ostaci tog ponosa austrougarske flote i jedne od sudionica slavne pomorske bitke 1866. godine tako bi 145 godina od njezina potonuća mogli postati turistička atrakcija, tvrde mnogi, ali tome bi trebao prethoditi višegodišnji skupi, sustavni i stručni rad na njezinu konzerviranju i rekonstruiranju okolnosti i događaja koje bi se onda moglo predstaviti turistima i znatiželjnicima.
Iako mašta može svašta, pa mnogi već vide fregatu "Radetzky" izvađenu iz Jadrana i izloženu poput slavnog "Vasa", broda u najposjećenijem pomorskom muzeju u Stockholmu, u ovom slučaju ipak valja ostati čvrsto na zemlji, jer, po ocjeni stručnjaka, njezino je vađenje - nemoguće skupa misija. Ono što sada slijedi jest akcija Ministarstva kulture i obalne straže u kojoj će biti obavljeno višeslojno snimanje dna na lokaciji mogućeg "Radetzkog", te utvrđivanje radi li se baš o toj olupini. No, između sumnje da su otkriveni ostaci austrougarske fregate i njezina marketinškog aktiviranja u promociji pomorske tradicije Jadrana, pa i turističkih atrakcija njezina podmorja, dug je, skup i neizvjestan put.
Malo je vjerojatno da bi se ostaci fregate "Radetzky" mogli izvaditi, jer on nije u klasi potopljenih brodova poput talijanske topovnjače "Re d'Italia" potopljene u Viškoj bitki 1866. ili austrougarskog bojnog broda "Szent Istvan" potopljenog u Prvom svjetskom ratu u blizini otoka Premuda, kaže nam Stjepan Lozo, ravnatelj Hrvatskog pomorskog muzeja u Splitu i odličan poznavatelj te materije.
- Fregata "Radetzky" nije u klasi takvih brodova i doista mislim da nije vrijedna izvlačenja jer se radi o ogromnom brodu, dužine 58 metara. Uostalom, za njezino izlaganje trebao bi prostor veličine "Hajdukova" stadiona, a to nije realno. Međutim, trebalo bi napraviti mapu arheoloških nalazišta i arheoloških parkova, jer je u Jadranu na stotine potopljenih brodskih olupina, ali i onih avionskih. Zato bi sve to trebalo staviti u kvalitetnu mapu, prezentirati to zainteresiranima, organizirati park podvodne arheologije te ploviti i roniti pod nadzorom tim područjem - smatra Lozo.

Druga njegova ideja vezana je uz virtualni muzej Viškog boja, koji bi trebao prezentirati tu pomorsku baštinu, a u njemu bi se prikazao kamerom snimljeni lokalitet pod morem, stručnom animacijom izložila bi se sva drama te bitke, internetskim putem prikazao taj virtualni muzej koji bi stalno trebalo osvježavati novim detaljima. Kako je u svemu sudjelovala i fregata "Radetzky", to svakako može biti dio te priče. Tako bismo, tvrdi Lozo, na pravi način, bez nedostižnih sredstava, čuvali baštinu i kvalitetno je prezentirali gostima. Naravno, takav muzej uključivao bi i mogućnost da oni koji su za to obučeni zarone na lokalitet.
Koliko eventualno sami Austrijanci mogu biti zainteresirani za pomoć u prezentaciji dijela svoje povijesti vezanog uz Jadran, nitko od kontaktiranih ne usudi se prognozirati, jer je, kažu Austrijanci, sve to još pod velikim upitnikom.
- Svaka priča koja na neki način vezuje Austriju s Hrvatskom kroz povijest dobra je za turističku promociju, pa bi se tako sigurno i postojanje slavne olupine na dnu Jadrana u tom smislu moglo iskoristiti, jer su Austrijanci osjetljivi na svoju povijest. Tome u prilog govori i ovih dana pompozno otvorena izložba u "Wiener muzeju" u Beču pod nazivom "Austrijanci otkrivaju more" na čije je otvaranje stiglo više od tisuću ljudi, a koja govori o počecima turizma na Jadranu kada su austrougarska gospoda otkrivala naše uvale od Kvarnera do Dubrovnika. Cijeli Beč je u znaku plakata za tu izložbu na kojemu je Opatijska rivijera prije više od stotinu godina, a moguće je da u tom ili nekom drugom muzeju imaju i arhivu o potonuloj fregati, koju se onda može marketinški koristiti - kaže Ranko Vlatković, direktor Hrvatske turističke zajednice u Beču.

Što se, pak, tiče zaštite ostataka broda u međuvremenu, ako je ona na dubini većoj od 80 metara, onda je to čuva od "slučajnih" ronilaca. Naime, ako se olupina nalazi plitko i nije u trošnom stanju, tada je mogu posjetiti i ronioci početničke kategorije. No ako je olupina na dubinama većim od 40 metara, ronjenje na takvom lokalitetu spada u tehnička ronjenja te zahtijeva poseban trening i opremu, kažu stručnjaci, nadajući se da bi sudbina fregate "Radetzky" mogla biti bolja od one drugih slavnih olupina u Jadranu, za koje su trebala proći desetljeća prije nego su zaštićene kao kulturno dobro.

Grof Radetzky
Josef Wenzel grof Ratetzky von Radetz bio je austrijski feldmaršal i češki plemić. Krajem 1831. godine preuzeo je zapovjedništvo nad austrijskim trupama u sjevernoj Italiji, a 1836. godine imenovan je feldmaršalom. Nakon toga je bio generalni guverner austrijske provincije Sjeverne Italije, a u povijesti su Austrijanci njegovim imenom često častili posebna ostvarenja.

Isplativi ‘Vasa'
Muzej Vasa je pomorski muzej u Stockholmu i najposjećeniji je muzej u Skandinaviji. Unutar muzeja nalazi se gotovo u cijelosti očuvan brod "Vasa" iz 17. stoljeća, najmoćniji ratni brod tog doba. Jedini je takav sačuvani brod na svijetu iz toga vremena. Potonuo je na svom prvom putovanju 1628. godine. Godine 1981., švedska vlada odlučila je izgraditi trajni muzej, gdje će brod biti izložen. Brod je vidjelo više od 29 milijuna posjetitelja od 1961. godine.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA