Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Uspjeli smo dostići 1987. po broju dolaska

Dok se političari tek zahuktavaju slažući postizborne kadrovske križaljke, ako se ništa nepredviđeno loše ne dogodi, već sada je jedno sigurno: tko god bio budući ministar turizma, zajamčeno mu je da će biti - rekorder.

Ako ništa ne izmakne kontroli i nastavi se rast turističkih kapaciteta, i svaki će novi ministar turizma na kraju svake sljedeće turističke sezone objavljivati kako je to "najbolja turistička godina u samostalnoj Hrvatskoj", kao što se to ponavlja posljednjih 15 godina. Jer, kako rastu kapaciteti, raste i turistički promet.
Iako većina javnosti misli kako smo u takvim rekorderskim godinama i turističkim gužvama kojima svjedočimo odmakli daleko od predratne socijalističke turističke statistike, mnogi će se iznenaditi činjenicom da će RH tek ove godine doseći brojke turističkog prometa koji je u dolascima i noćenjima Hrvatska imala prije Domovinskog rata u tadašnjoj državi. No, zato smo u zaradi od turizma tri puta bolji!
Valja odmah naglasiti kako se mnogi od parametara turističkog prometa računaju i iskazuju danas drukčijom metodologijom nego što se to radilo prije 30 godina, pa je utoliko nemoguće točno usporediti bilo koji podatak. No, prema dostupnim podacima, Hrvatska je u bivšoj državi imala 66 posto svih turističkih kapaciteta zemlje, pa je u najboljoj 1987. godini RH imala nešto više od 14 milijuna gostiju (od ukupno 22 milijuna u državi). Upravo oko 14 milijuna turističkih dolazaka planira se i ove rekordne godine.
Na primjerima turističkih zvijezda na Jadranu, gradova Splita i Dubrovnika, najbolje je vidljivo koliko je dug i težak bio turistički oporavak od ratnih godina. Punih je 27 godina moralo proći da Dubrovačka županija, kao perjanica hrvatskog turizma, stigne najbolje predratne turističke rezultate.
Naime, 1989. godine tadašnje područje grada Dubrovnika, koje se protezalo od Konavala i Župe preko Dubrovačkog primorja do Slanog, uključujući Korčulu i Lastovo, što je vrlo slično današnjoj županiji, imalo je 6,9 milijuna noćenja. Ove, 2016. godine Dubrovačko-neretvanska županija konačno će prijeći tu brojku i premašiti sedam milijuna turističkih noćenja, mahom u hotelima visoke kategorije, od kojih neki još uvijek nisu u funkciji.
No, mnogo je važnije to što je - za razliku od predratnog turizma dubrovačkog područja u kojemu su više od milijun noćenja ostvarivali samo gosti radničkih odmarališta - današnji dubrovački turistički promet u znaku najvećeg broja hotela s pet zvjezdica u zemlji.
Splitska turistička povijest iz bivše države bilježi kao najbolju 1987. godinu, kada je u tadašnji grad Split, koji se prostirao od Podstrane do Kaštela, stiglo 345 tisuća turista koji su ostvarili 1,7 milijuna noćenja. Split je te brojke turista sustigao i prešao još 2014., a ove godine ugostit će gotovo pola milijuna turista.
No, u turističkim noćenjima Split je sada na oko 1,2 milijuna noćenja, odnosno pola milijuna manje nego 1987. godine, kada ih je bilo 1,7 milijuna. U toj statistici, međutim, valja znati da je u bivšoj državi gradu Splitu pripadalo područje koje je uključivalo i cijelu Podstranu, Stobreč, Šoltu, Kaštela, Solin, a brojni hoteli koji su tada radili punom parom još uvijek nisu u funkciji...
Da se u samostalnoj Hrvatskoj radi o bitno drukčijem turizmu, kvaliteti i usluzi koju nudi u odnosu na predratni, svjedoči korak od "sedam milja" koji je hrvatski turizam napravio u zaradi. Iako su stalne devalvacije tadašnjeg dinara teško usporedive s bilo čime (1988. i 1989. dinar je prema dolaru devalvirao 400 posto!), činjenica je da Hrvatska ove godine očekuje gotovo devet milijardi eura prihoda od turizma.
U bivšoj državi najbolja joj je zarada od turizma (prema drukčijoj metodologiji izračuna) dosezala manje od tri milijarde dolara. Čak tri puta bolji turistički prihodi danas najbolji su pokazatelj koliko je razlike između masovnog turizma, koji je obilježio prošlo stoljeće, i ovoga današnjeg na Jadranu, u kojemu je zarada s istim brojem turista tri puta veća. A na to se moralo čekati cijelih 26 godina.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA