Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

U Komolcu vezovi za 40 megajahti

Dubrovačka ACI marina u Komolcu podnijela je zahtjev Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva RH da ocijeni potrebu procjene utjecaja na okoliš njezina planiranog proširenja u pravcu Batahovine. Zahvatom je, naime, predviđeno proširenje marine za 4,7 hektara u smjeru Grada, čime bi se osiguralo dodatnih četrdeset vezova za megajahte, dok bi se na kopnenom dijelu uredila parkirališta, ceste i pješačke staze.
U vrijeme gradnje marina je planirana za brodove duljine do 7, odnosno 11metara.

Od ukupno 425 vezova u moru i 140 za smještaj plovila na suhom, svega nekoliko ih je predviđeno za plovila većih dimenzija, jer je marina svojedobno građena za prihvat jahti čija duljina ne prelazi sedam, odnosno jedanaest metara. Zahtjevi tržišta u međuvremenu su se značajno promijenili, a Jadranom krstari sve više megajahti, duljih od dvadeset pet metara, koje zbog nemogućnosti prihvata u našoj marini zaobilaze Dubrovnik i okreću kormilo u pravcu susjedne Crne Gore - kaže direktor ACI-jeve marine u Komolcu Mato Franković.
Dubrovačka marina i u ovoj je godini dobro poslovala pa je tako, dodaje Franković, njezin desetomjesečni prihod od oko 19,8 milijuna kuna za oko šest posto veći u odnosu na godinu prije. No, proširenjem prema Batahovini i mogućnošću prihvata megajahti financijski učinci marine bili bi još bolji, a Dubrovnik bi privukao klijentelu visoke platežne moći.
- Proširenjem marine omogućit će se i otvorenje stotinjak novih radnih mjesta, jer će uz "mokri vez" nuditi i "zimovanje" megajahtama, što znači i više zaposlenih na njihovu održavanju, upravljanju plovilima i drugim pratećim poslovima - ističe direktor dubrovačke marine i napominje kako je planirani zahvat, "težak" 40 milijuna eura, usklađen s visokim standardima očuvanja okoliša.
Prema riječima Mata Frankovića, zahvatom je predviđena gradnja pontona na pilonima što bi izgledalo poput konstrukcije mosta. Takvim načinom povezivanja s obalom spriječilo bi se nasipanje terena i eventualni utjecaj na floru i faunu. Uz uređenje šetnica uz Omblu, predviđeno je i ozelenjivanje tog pojasa, a čitav zaljev Rijeke dubrovačke zadržao bi svoje prepoznatljive vizure.
- Ako Ministarstvo odluči da nije potrebna procjena utjecaja na okoliš, već dogodine bi proširenje marine moglo biti obuhvaćeno izmjenama i dopunama GUP-a grada Dubrovnika, što bi u konačnici omogućilo i ostvarenje tog projekta u roku od dvije godine - ističe prvi čovjek dubrovačke marine Mato Franković. Time će se, kaže, zaokružiti ponuda marine u Komolcu, nakon čega je na redu njezino daljnje "šminkanje", gradnja novih sadržaja i uređenje ljetnikovca Sorkočević, čija buduća namjena još nije definirana.

Otpuhala je prva bura
Dogodilo nam se, primjerice, da smo prihvatili megajahtu duljine 45 metara koja je trebala prezimiti u našoj marini, no čim je zapuhala prva bura, vlasnik je došao po nju zabrinut za sigurnost plovila. Izgradnjom velikih i čvrstih vezova izbjeći ćemo slične situacije i omogućiti znatnom broju velikih jahti suhi vez u Komolcu SEnD kazao nam je prvi čovjek dubrovačke marine Mato Franković.

Dvorac za klijentelu dubokog džepa?
Ljetnikovac Sorkočević iz 16. stoljeća, koji se nalazi unutar kompleksa marine, u budućnosti bi mogao postati njezinim atraktivnim sadržajem. Među potencijalnim investitorima ne tako davno spominjao se i "Aman Resort", koji u njemu vidi mogućnost ekskluzivne hotelske i ugostiteljske ponude, no dok se ne utvrdi buduća namjena i sudbina zdanja, ACI će uložiti u skoru sanaciju krovišta, a Ministarstvo kulture u restauraciju vrijednih oslika u njegovoj unutrašnjosti.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA