Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

U Jadranu navodno obitavaju dvije kolonije sredozemnih medvjedica

Na sjevernom Jadranu žive četiri jedinke, dvije starije i dvije mlađe. Još uvijek ne znamo njihov spol, ali temeljem identifikacijskih ožiljaka na leđima životinje, takozvanih friža, koji su specifični za svaku jedinku, možemo biti gotovo sigurni da se radi o četiri jedinke, kaže biologinja Jasna Antolović iz Grupe Sredozemna medvjedica.

Nakon što je ovo ljeto ponovo bila tema medijske pažnje, zbog navodnog uznemirivanja na otoku Cresu, a što se kasnije pokazalo kao netočna informacija, sredozemna medvjedica, morski čovik, morski fratar, morski medvid, Adriana, uvijek iznova plijeni pažnju, a ova jesen bit će obilježena brojnim novostima vezano za ovu ugroženu morsku vrstu, koja je sudeći po sve učestalijim dojavama posljednjih nekoliko godina ustalila svoje stanište i na sjevernom Jadranu oko rta Kamenjak i na zapadnoj obali Cresa.
Kud se kreće, gdje obitava, koliko ih je, tema je istraživanja udruge Grupa Sredozemna medvjedica, koju gotovo dvadeset godina vodi biologinja Jasna Antolović u suradnji s međunarodnim istraživačima kolonije sredozemnih medvjedica, napose talijanskim stručnjakom Emanuelom Copplom i Grupe Focca Monaco iz Rima, kao i kolegama iz Turske, Grčke i Albanije te posljednjih nekoliko godina intenzivno i s hrvatskim stručnjacima Ministarstva zaštite okoliša i Državnog zavoda za zaštitu prirode, Veterinarskim fakultetom, JU Priroda i JU Kamenjak, Županijskom lučkom upravom Cres.
Biologinja Jasna Antolović kaže kako se sada intenzivno radi na zbrajanju svih podataka kojima će se znanstveno potvrditi postojanje sredozemne medvjedice, kao i to da nije izumrla u Jadranu te vjeruje da su stvoreni preduvjeti da se u Crvenoj knjizi Republike Hrvatske za sredozemnu medvjedicu, kao izumrlu vrstu, status izmijeni u ugroženu.
- Zahvaljujući našim sustavnim istraživanjima i velikoj senzibiliziranosti građana koji nam redovito javljaju o viđenjima sredozemne medvjedice, udruga ima više od 4.500 video dokaza i fotografija koji će nam poslužiti u procesu dokazivanja da je naša obala Jadrana njeno stalno stanište. Nakon niza godina sustavnih istraživanja na južnom, s istraživanjima na sjevernom Jadranu intenzivno smo krenuli 2009. godine u sklopu kojih smo postavili kamere u spilji na rtu Kamenjak kao i na otoku Cresu i sada s velikom sigurnošću možemo reći da na tom dijelu žive četiri jedinke, dvije starije i dvije mlađe. Još uvijek ne znamo njihov spol, jer za to je potrebna DNK analiza, ali da se radi o četiri primjerka tvrdimo s velikom sigurnošću temeljem identifikacijskih ožiljaka na leđima životinje, takozvanih friža, koji su specifični za svaku jedinku, kaže Antolović.
Jasna Antolović podsjeća kako upravo ona i članovi Grupe sredozemna medvjedica, godinama tvrde da u Jadranu postoje dvije kolonije, jedna na južnom i druga na sjevernom Jadranu, ali su se zbog tih tvrdnji, iako su utemeljene na istraživanjima i stručnim podacima, često na meti kritika.
- Jesen će nam dati mnoge odgovore i iščekujemo ih s velikom nestrpljenjem. U SAD smo na analizu uzorka dlake i izmeta medvjedice, koja je boravila u spilji na rtu Kamenjak, uputili 12. srpnja. Analiza će nam dati brojne podatke, a posebno zanimljivo bit će stoga što smo istovremeno na analizu uputili i suhe materijale primjeraka medvjedice iz muzeja u Splitu, Dubrovniku, Rijeci i Zagrebu te će se utvrditi je li DNA nekadašnjih primjeraka iz Jadrana, odgovara onima koje sada borave u Jadranu. Te odgovore sa zanimanjem čekaju i kolege u Turskoj i Grčkoj, jer ćemo znati radi li se o istoj ili različitim kolonijama sredozemne medvjedice na Mediteranu. U međuvremenu smo napravili analizu dlake i izmeta u našim laboratorijima i temeljem analize dlake utvrdili da nema tragova teških metala što je dobra vijest, ali utvrđeni su paraziti, točnije metilj, što nije dobro, jer znači da su glavonošci, mekušci i ribe zaraženi parazitom metlja. Nakon analiza na Veterinarskom fakultetu i forenzičnom laboratoriju MUP-a, dodatni nalazi rade se u laboratoriju u Bologni, kaže Antolović.

Udruga Sredozemna medvjedica pripremila je prijedlog po kojem od nadležnih institucija traži da im dozvoli postavljanje videokamera na 27 lokacija duž Jadrana, od kojih su po dvije u Istri i na Cresu, a ostale na srednjem i južnom Jadranu. Kamere bi poslužile stalnom monitoringu koji je važan za bolje razumijevanje i praćenje ove ugrožene morske vrste sisavaca.

»Nasmijano« lice
U našoj zemlji sredozemnu medvjedicu štiti Zakon o zaštiti prirode. Za njezino ubijanje utvrđena je novčana kazna od 100.000 kuna. Nije ugrožena samo kod nas nego na cijeloj zemlji, a od desetak kolonija, najbrojnije su one u morima Grčke i Turske. Ova morska neriba, jer radi se o sisavcu, za opstanak osim mora treba skrovita i mirna mjesta na obali, nedostupna čovjeku. Mir je posebno važan u vrijeme okota kada ženka doji mladunče. Ženka mlado na svijet donosi u izoliranim špiljama s pješčanim ili šljunkovitim žalom svake druge godine, nosi 11 mjeseci, a mladunče se najčešće rađa u ljeto ili jesen. Po okotu mladi su dugački oko metar i teški od 15 do 25 kilograma, a majka mladunče doji 4 do 6 tjedana. Meko krzno, brčići, »nasmijano« lice, vretenasto tijelo koje može narasti do 3,5 metara dužine i čak 400 kilograma težine, neke su od karakteristika ove jedinstvene vrste.

Kao dijete odlučila štititi ugrožene vrste
Biologinja Jasna Antolović od najranijeg djetinjstva vezana je uz sredozemnu medvjedicu. Naime, dijete je mora, rođena na Visu u Komiži gdje je završila osnovnu školu. Upravo je pri kraju svog školovanja na otoku doživjela teško iskustvo koje je na neki način odredilo za cijeli život, nakon čega je odlučila studirati biologiju i sudjelovati u projektima zaštite mora i morskih vrsta i to onih najugroženijih. Šezdesetih godina ekologija i zaštita morskih vrsta kod nas nisu bili poznati, a ribari su vrste od kojih nisu imali koristi uglavnom doživljavali kao neprijatelje koje im remete ulov i prema kojima nema milosti. Tako su se na komiškoj rivi šezdesetih godina nakon ulova dupina, sredozemne medvjedice i morske kornjače odlučili obračunati s »neprijateljima« te su dupinu na očigled mase ljudi izvadili srce, morskog čovika umlatili, a kornjaču izmasakrirali. Sve to kao djevojčica gledala je i Jasna Antolović, a mučninu i prestrašan osjećaj koji je imala gledajući zastrašujuće prizore pamti cijeli život.

Izvor: www.novilist.hr

ARHIVA