Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

U Jadranskome moru počeli su nestajati jastozi

Dočekala nas je nova prirodna katastrofa, dogodilo se ono na što smo dugo upozoravali - u Jadranskome moru počeli su nestajati jastozi!
Nema ih više, priča je gotova, jastog je umra, nije se više moga borit protiv divljačke sile, hrvatskih zakona - s teškom mukom kazuju komiški ribari, najpoznatiji hrvatski lovci na jastoge, koji su nam s ogorčenjem priznali kako je podmorje oko Biševa, Palagruže, Sveca, Brusnika i Jabuke doslovce opustošeno.
Godine izlovljavanja, budalastih zakona nadležnih ministarstava koja su mrtvo hladno dopustila hajku na spolno nezrele jastoge, rezultirale su najnovijom hrvatskom morskom tragedijom.
Nekada se u tri ljetna lovna mjeseca svaki od komiških ribara vraćao u luku punih kašeta. Četrdesetak tona po sezoni je tada bila mjera.
Danas Komižani s palagruških postaja, i nakon nekoliko dana boravka na otvorenome moru, uprihode tek mršavu vrećicu. Nema im smisla uopće, kaže Komižanin Dino Jončić, sin slavnog komiškog čovika od mora Mate Jončića Ribara, ići na more, zbog jastoga paliti motore. Od njih su odustali.

- Problem je u onima koji donose zakone, šta hoće pratiti EU, a mi doli, s terena, dobro znamo da u EU-u odavno nema ribe. Nama na vlasti tribaju normalni ljudi, koji znaju je li more slano.
Puna nam je kapa ovih šta su dopustili lov mrižom s okom od 24 centimetra. Takve vataju dicu jastoge, i kad njih izloviš, onda se od njih ne mogu stvorit nova dica. Nije im se dozvolilo da se umnože, izlovljeni su.
I znaš šta ću ti ja reć, ako se ne napravi pauza od makar dvi godine, jastoge ćemo gledat samo na slikama enciklopedija. Ispod njih će pisat: "U Jadranskom moru su nekada živjeli jastozi, bilo ih je puno, bili su velika delicija" - kaže Dino.

U priči mu se pridružuje otac, prisjeća se kako je jastoga nekada bilo toliko da su se mogli grabit špurtilom. Danas je, veli, došla moderna hidraulika, mriže koje pustoše sve po dubokom dnu.
Zna se za jastoga da se penje u pliće more, iz kojih se ručno, bez te silne ribarske moderne tehnologije, mogao vaditi vani. Danas hidraulika, kaže Ribar, potaraca sve što živi na dnu, protjerala je čak i komišku vršu koja je jastozima manjih dimenzija davala mogućnost da iziđu vani, narastu, razmnože se i nastave život novih generacija.

- Nemojmo se zavaravat, upravo tu modernizaciju flote je zagovarao Komižanin Tonči Božanić, i to onda kad je doša na vlast.
A da je nas bilo pitat, nas šta stalno tučemo more, tada se jastog ne bi smija lovit ispod dužine od 28 centimetara. Sićan se da je mira bila i na 30 centi. Ja san se pobunija već na 26, a oni su spustili na 24. Pa jel' to za plakat!?
Treba odma reagirat, uvesti zabranu lova na dvi godine, ukinit sve neselektivne alate, zaboravit na mriže, napravit zone izlova, dozvolit samo vrše i proglasit ZERP ili gospodarski pojas - kaže Dino Jončić.
Na problem upozoravaju i stručnjaci, prof. dr. sc. Ivan Jardas koji ne krije kako je jaki izlov uništio populacije jastoga i hlapa u širem viškom akvatoriju. S njim se slaže i naš ribarski stručnjak prof. dr. Alen Soldo sa Splitskog sveučilišta.
- Situacija nije alarmantna, ona je gora od toga. Ovo je kraj krajeva! Još 1999. i 2000. smo provodili istraživanja populacija jastoga i došli do zaključka kako im je broj rapidno smanjen.
Naš je prijedlog bio da najmanja lovna dužina bude 28 centimetara, upravo ona koja odgovara spolnoj zrelosti. No nadležno Ministarstvo poljoprivrede nije imalo sluha za naš prijedlog, i lovnu je granicu spustilo na 24 centimetra.
Ovo što se danas događa je posljedica takve odluke, dobili smo izlovljenost, nestajanje te životinjske vrste. Zašto se onda čudimo onome što nas je snašlo - kategoričan je prof. dr. Soldo.

Periska se vratila
Komižani se nadaju kako će njihov apel ipak netko čuti, odmah reagirati. U prilog svojim tezama nude i priču o periski koja je svojedobno zbog divljačkog lova bila posve istrijebljena. Nakon strogih zabrana, periska se lagano počela vraćati i već se i na pličinama viškog akvatorija mogu naći lijepi primjerci u rastu.

‘Isparit će ka sredozemna medvjedica'
Nedostatak jastoga odrazio se i na restoransku ponudu. U komiškoj "Jastožeri", jednom od najpoznatijih naših restorana, svakodnevno muku muče s nabavom jastoga. Vlasnik Žarko Peša nam otkriva kako je u odnosu na dvije godine ranije, nabava manja za 50 posto. Sve većih problema ima i s nabavom velikog škampa.
- Jastog će doživjeti sudbinu sredozemne medvjedice. Ni po koju cijenu ne želim prodavati uvozne jastoge, a ne mogu vam opisati probleme s kojima se svakodnevno suočavam u njihovoj nabavi. Stanje je kritično - kaže Peša.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA