Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Turizam ne može sam Hrvatsku izvući iz krize

Udio turizma u ukupnom BDP-u iznosi 14,4 posto, no za hrvatsko bi gospodarstvo bilo puno bolje da je to učešće manje. Uz ostalo je to istaknuo ministar turizma Veljko Ostojić, danas u Opatiji, zadnjeg dana održavanja 20. savjetovanja Ekonomska politika Hrvatske u 2013. godini.
Hrvatska će iduće godine dobiti takozvani Satelitski račun turizma, dokument u kojem će se demistrificirati konkretan utjecaj ove djelatnosti na ostatak gospodarstva.
Udio turizma u ukupnom BDP-u iznosi 14,4 posto, no za hrvatsko bi gospodarstvo bilo puno bolje da je to učešće manje. Uz ostalo je to istaknuo ministar turizma Veljko Ostojić , danas u Opatiji, zadnjeg dana održavanja 20. savjetovanja Ekonomska politika Hrvatske u 2013. godini.
Ostojić je, naime, kazao kako tako veliko učešće turizma u BDP-u ukazuje na nedovoljnu snagu ostalih sektora gospodarstva.
- Zajednički cilj nam mora biti smanjivanje tog udjela, što znači i osnaživanje cjelokupnog gospodarstva. Često se turizam uzima kao medij kroz koji domaća proizvodnja može plasirati domaći izvoz. Međutim, smatram da treba odgovoriti na pitanje na koji način će domaći proizvođači iskoristiti turizam za plasman svojih proizvoda. Naravno da će turizam, ukoliko su komercijalni uvjeti slični ili isti onima po kojima se prodaju strani proizvodi, preferirati domaći proizvod, no isto tako znamo da je tu najveći udio privatnih tvrtki i tu su pravila jasna, cijena igra bitnu ulogu, rekao je ministar te dodao kako je Ministarstvo turizma spremno sudjelovati i pokušati, koliko je moguće, realizirati projekt Zeleno-plava brazda.
Ministar turizma također je kazao kako u vrijeme ekonomske krize jedno od osnovnih pitanja postaje može li turizam Hrvatsku izvući iz krize.
- Neovisno o svim rezultatima, sam turizam ne može izvući Hrvatsku iz krize, ali može dati značajan doprinos ozdravljenju hrvatskog gospodarstva i društva u cjelini. A hrvatski će turizam u tom smislu učiniti što se od njega očekuje, istaknuo je Ostojić te dodao kako se revolucionarne promjene ne mogu očekivati u godinu dana. Najbolja turistička godina u povijesti donijela je 1,7 milijuna noćenja više u pred i postsezoni, a upravo je produženje turističke godine jedan od osnovnih prioriteta. Hrvatska neće nikad imati velike zimske špice, ali i tijekom zime može i treba imati relevantan turistički promet.
- Pritom se treba zapitati potpuno pragmatično zbog čega bi turisti iz Velike Britanije 15. studenog doputovao u Opatiju, slikovito je pojasnio Ostojić koji je još jednom najavio kako Vlada tijekom predstojeće zime ili najkasnije u proljeće planira privatizirati preostalih 13 turističkih tvrtki u pretežitom državnom vlasništvu. Kroz koji tjedan tako će biti otvoren natječaj za Kupare koji će se dati u privatizaciju na principu prava građenja na 99 godina.
Ministar je isto tako rekao kako ACI neće biti privatiziran.
Na skupu u Opatiji je jutros rečeno i kako ulazak Hrvatske u Europsku uniju za našu zemlju donosi više toga. Od 13,6 milijardi eura koji će biti na raspolaganju za povlačenje iz strukturnih fondova, do toga da će sam čin pristupanja biti u fokusu svjetskih medija što treba iskoristiti.
Pristupanje znači i ukidanje carina prema zemljama EU, jednostavnije posjete turista i trgovinu, a na granici se očekuje i manje čekanja zbog tek jednog stajanja na hrvatskoj granici - kod ulaska u Hrvatsku te na slovenskoj pri odlasku. No od 1. siječnja Hrvatska mora uskladiti svoj vizni režim s europskim što znači vize za neka tržišta prema kojima je on suspendiran. To se prije svega odnosi na Rusiju i Ukrajinu. Samo iz Rusije godišnje dolazi gotovo 200.000 turista te se ostvaruje oko miijun i pol noćenja, a Rusi prosjećno troše više od 100 eura na dan.
- Zbog svega toga nas čeka velik posao oko ublažavanja utjecaja obveze usklađivanja viznog režima s europskim, zaključio je Ostojić.
Jože Perić, dekan fakulteta za menedžment u hotelijerstvu i turizmu u Opatiji, je pak naglasio kako se milijardu eura godišnje u turizmu zaradi u sivoj zoni, kao i da se oko 30 do 40 posto ostvarenog turističkog prihoda vraća u inozemstvo kroz kamate, uvoz roba i usluga, trgovačke marže te ostvarenu dobit stranih vlasnika hrvatskih turističkih tvrtki.