Turizam i kriza ozdravili platnu bilancu?!
Da je turizam oduvijek doprinosio pozitivnijem stanju platne bilance (u hrvatskom slučaju manje negativnom) jasno je samo po sebi. No manje je jasno kako kriza može doprinijeti pozitivnoj platnoj bilanci.
Kriza donosi manjak novca i platežne moći domaćeg stanovništva, kao i tvrtki, države, lokalnih samouprava i svih ostalih čimbenika. Samim time u specifičnim hrvatskim uvjetima - a to je pretjerani uvoz svega i svačega i kronični deficit trgovinske bilance (ekstremno veći uvoz roba od izvoza) uvoz pada. Jednako padu uvoza zbog manjka kupovine, ali i investicija (investicijske opreme) raste izvoz. Ne zbog toga što bismo naglo postali bitnije konkurentni, već što zbog ovdašnjeg osiromašenja proizvođači ne mogu plasirati svoje robe domaćim kupcima i traže izlaz u izvozu. Tako je kriza popravila hrvatsku trgovinsku bilancu (koja naravno ostaje negativna) pa time doprinijela platnoj bilanci.
Na računu usluga porasli su i prihodi i rashodi, no apsolutni rast prihoda je značajniji, što je rezultiralo povećanjem suficita za 3,3% godišnje. Pri tome su prihodi od putovanja iznosili 6,8 mlrd. eura, što je za 212 mil. eura, odnosno za 3,2% više nego u 2011. Rekordna 2008. godina, kada je ostvareno 7,5 mlrd. eura prihoda od putovanja, međutim, još uvijek nije dostignuta.
Na to da bi prihodi od putovanja mogli biti viši nego 2011. upućivali su fizički pokazatelji u turizmu s obzirom na to da je prošla godina po broju ostvarenih turističkih noćenja bila najuspješnija u posljednjih dvadeset godina. Veći broj turističkih dolazaka i noćenja u odnosu na 2008., uz istovremeno niže prihode od putovanja, upućuju na zaključak da se turisti u krizi nisu odrekli putovanja, ali su potrošnju prilagodili trenutačnoj neizvjesnosti.
Izvor: www.zadarskilist.hr