Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Turisti (ne)spašavaju zamrlu potrošnju

Turistički djelatnici znaju reći kako će maloprodajni lanci imati dobru turističku sezonu, koja je za mnoge pružatelje turističkih usluga, mimo samog smještaja, prilično siromašna. I ugostitelji upozoravaju kako je potrošnja manja nego proteklih godina, te da gosti u ugostiteljski objekt, gdje njih četvero podijeli tek jednu pizzu, nerijetko donose i piće kupljeno u supermarketu...
Hoće li, ipak, u turističkoj sezoni profitirati potrošnja u trgovini na malo koja četiri mjeseca uzastopno pada? Kako stvari sada stoje, početak turističke sezone, iako se očekivalo, nije ublažio oštar četveromjesečni pad. Štoviše, u lipnju se taj pad ubrzao na godišnjoj razini.
Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) promet od trgovine na malo u lipnju je nominalno pao za 1,9 posto. Realni pad je čak 5,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. U idućim mjesecima što je posljedica špice turističke sezone, pad prometa mogla bi ublažiti potrošnja turista. No, analitičari upozoravaju da značajnije poboljšanje trendova ne treba očekivati s obzirom na nezaposlenost i realni raspoloživi dohodak.
Prema zadnjim podacima građani su bankama u svibnju dugovali 128,8 milijardi kuna, što znači da je dug svakog zaposlenog radnika premašio 90 tisuća kuna. Prosječna svibanjska neto plaća, iznosila je 5.529 kuna i na godišnjoj razini nominalno je porasla 1,9 posto, dok je realno pala za isti iznos, odnosno 1,9 posto. Istovremeno, cijene su na godišnjoj razini porasle 3,8 posto. Lipanjska registrirana stopa nezaposlenosti bila je 17,3 posto što je porast u odnosu na lanjskih 16,7 posto.
Prema podacima Hrvatske narodne banke, kunski štedni i oročeni depoziti kod banaka u svibnju ove u odnosu na isti mjesec prethodne godine porasli su za 12,8 posto. Istovremeno, devizni depoziti su, isključujući učinak tečaja, na godišnjoj razini ostvarili minimalan prirast od 0,2 posto. Štedni i oročeni (kunski i devizni) depoziti domaćih sektora kod banaka u Hrvatskoj u svibnju su iznosili 188,2 milijarde kuna.
Štednja je u svakom slučaju konstanta koja će obilježiti ovu turističku godinu, čemu se ne treba čuditi s obzirom na ekonomsku situaciju u zemlji i u Europi te činjenicu da i hrvatski građani kao i inozemni gosti imaju manje novca nego proteklih godina.
Tako i iznajmljivači upozoravaju kako se ove sezone lakše rentaju klasični apartmani nego sobe jer gosti traže kuhinju kako ne bi ovisili o restoranima i konobama. Općenito se osjeti da je potrošnja gostiju u ugostiteljskim objektima manja pa samim time profitiraju trgovci.