Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Troškovi ukidaju liniju Dubrovnik-Rijeka

Zbog troškova održavanja brzobrodske pruge Rijeka-Dubrovnik od 50 milijuna godišnje, postoji opasnost da bi koncem rujna brod na toj liniji isplovio posljednji put. Ta mogućnost zabrinjava ne samo stanovnike krajnjeg juga Hrvatske, nego i sve otočane, o čemu je predsjednik Uprave "Jadrolinije" Alan Klanac u luci Gruž pri dočeku milijuntog putnika, koji je stjecajem neobičnih okolnosti stigao upravo Jadrolinijinim brodom "Liburnija", rekao:
- Zadovoljan sam potporom županijskih i lokalnih vlasti juga Hrvatske brodskom linijom koju Jadrolinija održava već duže od 100 godina. Brzobrodska dužobalna linija Rijeka- Dubrovnik ima budućnost, ali se za nju mora naći i odgovarajući ekonomski model koji u praksi može funkcionirati.
- Naime, ta linija u sadašnjem sezonskom obliku nije u skladu s regulacijom Europske unije koja ne dozvoljava potpore sezonskih linija. No, da bi linija postala godišnja, trebaju i veliki novci. Pitanje je i hoćemo li potpuno komercijalizirati liniju s nekim drugim brodom i većim cijenama, a pitanje nije samo koji brod, nego postaje upitna i lučka infrastruktura. To je realan i otvoren problem koji treba potpuno sagledati.
- Srce mi kaže da liniju treba održati, ali to trenutačno ne mogu i obećati. Podrška liniji je deklarativna, ali što je s financijskom? Pitanje može li Jadrolinija pronaći izvor financiranja u samoj tvrtki nije samo za Upravu, nego i za vlasnika odnosno državu! Vjerujem da, ako se linija ukine, nitko od radnika neće ostati bez posla. Jadroliniju čini 50 brodova, a imamo i dio zaposlenika na određenim ugovorima koji istječu. Sve skupa je rano govoriti - naglasio je Klanac.
Ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik, kapetan Antun Asić, smatra da bi se dužobalna linija mogla "preformulirati u komercijalni proizvod i koristiti u svrhu turizma jer uz autoputove postojeća linija gubi prijevoznu svrhu te bi mogla postati dužobalna jadransko-jonska linija".
- U ratu je dužobalna linija bila egzistencijalno važna i ta se priča može iskoristiti u komercijalizaciji "morske magistrale". Točno je da se Grčka nalazi u krizi, ali ne znači da moramo dalje propadati. Kriza nije kraj svijeta nego i šansa za ovu liniju, te je moramo iskoristiti kao novi proizvod. Vjerojatno to planiraju u "Jadroliniji" jer je direktor Klanac rekao kako razmišljaju o novom obliku linije koja u postojećem obliku ne može opstati.

Sastanak u palači Ranjina
Župan Nikola Dobroslavić i njegov zamjenik Davorko Obuljen te dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić sastali su se u palači Ranjina s čelnikom "Jadrolinije" Alanom Klancem te razgovarali o brodskim vezama Jadrolinije. Župan je za poboljšanja veza predložio dodatnu vožnju u sezoni na brzobrodskoj liniji Korčula-Hvar-Split, sezonsko održanje linije Dubrovnik-Rijeka i izvansezonsko produljenje linije Dubrovnik- Bari, promjenu trajekta za Suđurađ i zadržavanje postojećeg trajekta na liniji Ploče- Trpanj te podupro inicijativu korčulanskog brodogradilišta "Leda" za gradnju brodova na plinski pogon. Klanac je naglasio napore tvrtke da ispuni cilj usluge građanima i turistima te naveo da tvrtka podržava projekt "Lede" u kontaktu s kojom traži mogućnosti za takve brodove u svojoj floti. Klanac je naveo probleme isplativosti linija, ali i dobru volju da svaku inicijativu ponovno ispita i pridonese najboljem rješenju, dok je gradonačelnik Vlahušić naveo nastojanja gradske vlasti za bolje veze prema otocima Šipan, Lopud i Koločep.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA