• hr
  • en
  • de
  • it

Trgovački brodovi će u budućnosti koristiti bokove kao jedra

Vindskip je novi norveški dizajn tregovačkog broda koji koristi visoke bokove kao jedra. Time se potrošnja goriva smanjuje za 60, a emisija CO2 za čak 80%. Prvi Vindskip mogao bi biti porinut 2019. godine.

Iako o tom obliku prijevoza rijetko kad razmišljamo, teretni su brodovi zaista veliki zagađivači. Prema nedavno objavljenom istraživanju, tergovačka mornarica odgovorna je za oko 3% globalne emisije CO2. Ne čudi kada se uzme u obzir da motori svih svjetskih teretnih brodova - procjenjuje se da ih plovi 90.000 - rade 24 sata dnevno dok su na moru, piše Svejed.com.
Iako su brojni futuristički koncepti za kontejnerske brodove s pogonom na alternativne energije sunca i vjetra većinom još uvijek u skicama, jedan koncept već ozbiljno propituje budućnost brodarstva.
Iza imena Vindskip krije se norveški dizajn koji koristi visoke bokove kontejnerskog broda kao jedra, pretvarajući tako cijelo plovilo u veliko jedro.
Tvrtka Lade AS iz Osla, u kojoj je osmišljen ovaj koncept, kaže da bi ovakav hibridni trgovački brod - koji bi trebao imati motore s pogonom na ukapljeni plin (LNG) - mogao postići uštedu goriva od 60% i smanjiti emisije ugljičnog dioksida za 80%.
Tvorac projekta Terje Lade, iskoristio je za razvoj ovog aerodinamičkog broda svoje znanje i iskustvo koje je stekao kao jedriličar na brzim jedrilicama. Kaže da se ovaj futuristički brod za prijevoz kontejnera zapravo više ponaša kao avion nego uobičajeni jedrenjak.

"U doba Kristofora Kolumba, na primjer, koristili bismo ono što je postalo poznato kao "trgovački vjetar", ali mu je brod bio sasvim drugačiji od Vindskipa jer bi plovio niz vjetar - nije mogao ploviti u vjetar", kaže Lade.

"Vindskip može ploviti gotovo u vjetar i zbog toga je više kao avion", dodaje. "On koristi prividni vjetar, ili vjetar za jedrenje, kako bi generirao silu na isti način na koji bi zrakoplov poletio kada postigne određenu brzinu".

Njegov će brod moći ploviti u vjetar pod kutem od 18 stupnjeva, a vakuum stvoren na strani broda u zavjetrini bit će dovoljan za pokretanje broda prema naprijed.

Ključni dio dizajna ovog broda je softver koji je razvio njemački Fraunhofer Centar za pomorsku logistiku i usluge (CML) iz Hamburga, koji izračunava optimalnu rutu jedrenja na temelju vremena i prevladavajućim vjetrovima.

Cijeli članak možete pročitati na stranicama Svejed.com 

 

Izvor: www.net.hr