Tko su čarteraši u Hrvatskoj?

Tko su čarteraši u Hrvatskoj? Obrazovani su, zarađuju, ali tankove ne prazne u marinama

U prosjeku su više ili visokoobrazovani, više od 70 posto ih je s prosječnim primanjima kućanstva iznad 3500 eura, srednje su životne dobi, dnevna potrošnja im je između 270 i 330 eura, preferiraju plaćanje karticama...

Tako bi u grubim crtama izgledao profil nautičara i turista/putnika na domaćim brodskim krstarenjima, a prema TOMAS istraživanju za 2022. godinu u segmentu nautike što ga je nedavno predstavilo Ministarstvo turizma i sporta.

Putnicima na krstarenjima smeta gužva u mjestima

Kada se malo dublje pogleda u podatke, vidljivo je da putnici na krstarenjima imaju u prosjeku 44 godine, a 70 posto ih je s mjesečnim primanjima kućanstva većima od 3500 eura, od čega polovica ima primanja viša od 5000 eura. Većinu putnika, 91 posto, čine turisti iz Beneluxa, 59 posto ih je u Hrvatsku stiglo avionom, a čak 42 posto koristi usluge niskobudžetnih avioprijevoznika. Gotovo 66 posto njih inače ide na krstarenja, a 49 posto ih putuje s partnerom.

U prosjeku provedu sedam dana na krstarenju i izražavaju vrlo visoko zadovoljstvo elementima ponude destinacija koje posjećuju, ali i brodova na kojima borave. Iskustvo krstarenja ocjenjuju (56 posto) iznad očekivanja. Najviše im smeta gužva u mjestima koja posjećuju (19 posto) te velik broj plovila na moru (13 posto), a tek njih dva posto smeta plutajući morski otpad. Prosječno izdvajanje po putniku iznosilo je 338 eura, od čega 204 eura otpada na cijenu krstarenja, na kojem 55 posto njih ima neku vrstu polupansiona. Podaci su prikupljeni na uzorku od 502 putnika u deset luka.

Sve više dolaze nautičari s većim primanjima

S obzirom na to da je gotovo 40 posto svjetske čarterske flote smješteno u Hrvatskoj s daljnjom tendencijom porasta, posebno su zanimljivi podaci oni dobiveni o nautičarima. Za razliku od putnika na krstarenjima, oni su nešto mlađi i u prosjeku imaju 42 godine, 60 posto njih unajmljuje jahte u hrvatskom čartu, 54 posto ih uzima plovilo sa skiperom dok ih tri posto naknadno angažira skipera.

Anketa među nautičarima pokazala je da ih 78 posto ima mjesečna primanja po kućanstvu veća od 3500 eura, a od te brojke najveći postotak (24) otpada na one s primanjima između 5000 i 7500 eura. Također je vidljivo da iz godine u godinu raste udio nautičara s većim primanjima: 49 posto (2012.), 56 posto (2017.) i 78 posto (2022.).

Najviše novih čarteraša među nautičarima dolazi iz nordijskih zemalja (54 posto), SAD-a (39 posto), Nizozemske (39 posto) i Britanije (38 posto). Većina njih (65 posto) već je plovila na unajmljenom brodu. Ostvaruju prosječno sedam noćenja, a trend pokazuje da je smanjen udio noćenja u marinama (s 59 posto u 2017. na 49 posto u 2022.), a povećan udio noćenja u lukama otvorenim za javni promet, na bovi i na sidru.

Njima, kao i putnicima na krstarenjima, najviše smeta gužva u mjestima posjećenim u pauzi od plovidbe (14,5 posto). Na drugom mjestu je neodgovorno ponašanje drugih nautičara na moru (11,4 posto), a na trećem velik broj plovila na moru (9,3 posto). Za razliku od putnika na krstarenjima, nautičari su nešto ekološki osvješteniji pa je njih 7,1 posto iskazalo da im smeta plutajući morski otpad.

Ono što je pomalo zabrinjavajuće je to da ih 62,3 posto nije praznilo tankove sivih i crnih voda u marinama i to je evidentno problem na kojem će se morati poraditi, ali ne samo s njima, već i s domaćim brodarima na krstarenjima. Naime posljednjih tjedana sve češće se po društvenim mrežama objavljuju snimke da upravo oni prazne tankove i to u blizini plaža.

Čarteraši u prosjeku dnevno troše 255 eura, od čega 166 otpada na izdatke za plovilo. Najbolji potrošači su među onima iz nordijskih zemalja (298€), slijede Britanci (296€), Talijani (280€) i Francuzi (274€). Istraživanje koje je provedeno na uzorku od 2508 ispitanika u 32 marine i devet luka pokazalo je da je sve manji udio nautičara koji su u prvom posjetu Hrvatskoj, da je njihov broj na plovilu u prosjeku porastao s pet na šest te da raste udio onih koji stižu zrakoplovom.

Izvor: Tportal.hr

ARHIVA