Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Tamna strana nautičkog turizma

Livade morske trave i masovni turizam

Propadanje i povlačenje livada morske trave, voge, Posedonia oceanica i širenje tolerantnije sviline Cymodocea marina primijećeno je u priobalju Jadrana još šezdesetih godina, uz nestanak pripadajuće populacije našeg najvećeg školjkaša, periske Pinna nobilis. Iz djetinjstva se sjećam mnogim kupačima zastrašujućih livada voge oko Savudrije i Umaga, te uz unutarnju stranu otoka Ugljana, a danas im ondje nema niti traga. Glavni uzrok tome bio je organsko zagađenje i posljedična sedimentacija zbog neprikladne kanalizacije. Populacije golemih periski kojih se sjećam u podmorju šibenskih otoka bile su uništene trofejnim vađenjem, ali se one, ondje gdje je voga još netaknuta, polako oporavljaju, zahvaljujući strogoj zaštiti (i to se može!).

U mnogim nenaseljenim ili slabo nastanjenim uvalama, prirodnim lukama Jadrana, voga propada zbog oranja dna nekontroliranim sidrenjem i zagađenjem iz nautičarskih ispusta te ispusta iz manjih turističkih objekata i kućanstava. Takve su uvale ljeti preopterećene rekreacijskim plovilima (nerijetko i do stotinjak dnevno). Ovu pojavu pratim i u Kornatima; u kanalu između Panitule i Piškere (ACI marina "Piškera"), i u uvalama Vrulje, Levernaka i Lavsa. U "Argonautinoj" anketi Kurnatari (kornatski vlasnici, ribari i težaci) navode nekontrolirano sidrenje kao glavni uzrok uništavanja kornatskih dna.

Livade voge izuzetno su važno stanište za mnoge vrste beskralješnjaka kao i za mlađ mnogih vrsta ribe, pa njihovo uništavanje dugoročno utječe na veličinu populacija mnogih gospodarskih vrsta.

Antiobraštajne boje i naselja gospodarski važnih školjkaša

Podmorje s istočne strane otoka Murtera i pripadajućih otočića bilo je još osamdesetih godina izuzetno bogato raznim gospodarski vrijednim (i gurmanski cijenjenim) školjkašima, naročito kamenicama Ostrea edulis, kunjkama Arca noae i vongolama Venus verrucosa. Njihova se količina u zadnjih desetak godina katastrofalno smanjila. Glavni uzrok tome je, uvjerena sam, doslovna eksplozija nautičkog turizma; u marinama i škverovima se umnogostručio intenzitet radova na održavanju brodova. Kod pranja izvađenih brodova, stari premaz antiobraštajne boje tzv. kopera cijedi se u more - neposredno ili prikriveno. Koper u moru kumulativno čini ono što bi otrovne antiobraštajne boje trebale činiti samo na brodskim koritima - sprječava rast organizama. Slično se zbiva i drugdje u Jadranu.

Ta katastrofalna pojava bi se riješila izradom zakona o obvezatnim dobro izoliranim jarcima i bazenima u koje bi se takav otpad cijedio (i eventualno sušio i reciklirao), i to za sva brodogradilišta i škverove bez obzira na njihovu veličinu, uz dosljednu naplatu kazni prekršiteljima. Proces bi išao brže kad bi država financijski pomogla gradnju takvih jaraka i bazena.

Glisiranje i buka

Mnogi stanovnici priobalja i otoka, a posebice Kurnatari slažu se da buka i valovi od glisiranje brzih brodica (i skutera) ljeti doseže teško podnošljive razine. Takva agresivna plovidba raspršuje ribu te tjera i ponekad ranjava morske kornjače, dupine i ptice, a ima li i drugih posljedica, za sada je neistraženo - koliko mi je poznato.

Problem buke i valova bi se relativno brzo i jednostavno riješio dosljedno provedenim zakonom o progresivno povećanom porezu na gorivo i emisiju CO2, a prema jačini i potrošnji brodskog motora, ograničenjem brzine unutar nacionalnih parkova svim plovilima na najviše 6-8 čvorova, povećanom cijenom ulaznica u nacionalne parkove agresivnim plovilima te dosljednim naplaćivanjem oštrih kazni prekršiteljima. Od toga bi se postigla i nezanemariva novčana dobit. U najnovijem pravilniku o unutarnjem redu u NP Kornati doduše stoji da plovidba mora biti takve brzine da krmeni val ne ugrožava ostala plovila.