Sudbinu Zadra obilježio je njemački brod Mare Bianco
- Abdulah Seferović jednom mi je rekao kako je on čuvar zadarskih memorija, pa ga i ja večeras tako predstavljam, kazala je Antonija Mlikota sa Odjela za povijest umjetnosti zadarskog Sveučilišta na početku predavanja na temu - Zadarski porat.
Zadarsku luku i Poluotok brojni su do sada istraživali, među njima najviše Ivo Petricioli, Mate Suić i Josip (Giuseppe) Bersa.
Zadar se pojavljuje na ranim zemljovidima, a umjetnicima je bio zanimljiv motiv te su njegove vedute na brojnim prikazima. Dio Poluotoka, sve do današnje i ondašnje đige i Lančanih vrata, nekad je bio "opasan" porporelom, a 1573. godine donesen je zakon o zabranji vađenja prstaca sa kamenja porporele!
Taj i brojne druge podatke uz iznimno zanimljivi odabir fotografija Abdulah Seferović je pročitao iz svoje nove knjige, koja je u nastanku. Zvat će se "Od kantuna do kantuna".
- Nisam nešto zadovoljan tim nazivom, to je ideja izdavača. Mi u Zadru poznajemo samo određena četiri kantuna, kazao je Seferović i nasmijao popriličan broj okupljenih koji su došli čuti još poneki detalj iz zanimljive i turbulentne povijesti grada u kojem žive.
Saznali smo tako i da je nekadašnje vojno kupalište pred Brodaricom bilo porušeno nakon što je porastao promet u luci.
Postojao je nekad i mandrač između zgrade Lučke kapetanije i obale. Zgrada kapetanije "premještena" je na drugu stranu i mandrač je nasut, a sve sa svrhom bolje cirkulacije prometa u Zadru.
- Bombardiranju Zadra prethodila je nesreća njemačkog broda Mare Bianco. On je kod Sestrunja naišao na minu koja je eksplodirala i oštetila ga, no brod se ipak nekako uspio dovući do Zadra. Nakon toga krenulo je bombardiranje, bez političkih i nepolitičkih razloga, kazao je Seferović.
Poginulo 30 putnika na "barki"
Bombardiranje Zadra bilo je jedna od tema predavanja. U napadima na grad sudjelovalo ukupno 99 bombardera sa više od 200 tona eksploziva. Jedan od brodova koji su nekad prevozili putnike kao današnje barke barkajola bio je Barcagno. Na jednom "điru" 28. studenog 1943. bomba je pogodila prepuni brod, poginulo je svih trideset putnika.
Most do Stanova
Gradski most također je bio uništen u savezničkom bombardiranju.
- Uz njega su tog 17. rujna 1944. godine bili privezani njemački brodovi nakrcani minama. Most je bombardiran uz jake eksplozije i dim koji je išao 900 metara u zrak, a komadi mosta od tada doletjeli su čak do Stanova, kazao je Seferović.
Nakon toga sagrađen je pontonski most koji je neko vrijeme spajao Voštarnicu i Poluotok. Njega je "nosilo" i jugo i bura, a Zadranke u visokim potpeticama nerijetko su zaglavljivale među njegovim daskama.
Most kakav danas znamo uz veliko pučko slavlje otvoren je 1962. godine.
Izvor: www.zadarskilist.hr