• hr
  • en
  • de
  • it

Splićaninu zbog dugova zaplijenjeno 10 brodova

Sve su to bili moji brodovi. Svih deset mi je ovršeno i ide na prodaju, a kad se prodaju, namirit će se ono što dugujem. I to je točka na "i" što se tiče mojih dugova. Dug su uglavnom kamate nastale u 12 godina, koliko traje moja golgota zbog carinskog prekršaja za jedan brod koji sam uvezao na braniteljsku povlasticu.
Institucije su mi prvo dale tu povlasticu, a onda su je zanijekale. Izgubio sam na prvom i drugom stupnju, pa na Upravnom sudu, a sada traje postupak u Strasbourgu i ne želim ništa više komentirati, osim da će istina izići na vidjelo i da ćemo vidjeti tko će koga na kraju obeštetiti.
Tako nam je Eduard Vujnović iz Splita potvrdio da je njegovo bilo svih 10 jedrilica i glisera čiju su javnu dražbu u srijedu oglasili poreznici iz Područnog ureda Split.

Dražba 19. lipnja
Nije želio puno govoriti o dugovima i iznosima koji se od njega potražuju, osim što je ponovio da će se poreznici naplatiti ovom dražbom, a ni u splitskom područnom uredu nisu bili raspoloženi za razgovor o ovoj temi. Vrijednost te "flote", svih ovršenih plovila, u splitskom područnom uredu procjenjuju na ukupno 2,4 milijuna kuna, u što je uračunat i porez na dodanu vrijednost. Kako se zaplijenjena plovila ne mogu prodati za manje od polovine tog iznosa na javnoj prodaji koja će se održati 19. lipnja u prostorijama splitskih poreznika na Mažuranićevu šetalištu; to znači da se poreznici nadaju da će naplatiti najmanje 1,2 milijuna kuna. Procijenjena vrijednost plovila godišta od 1994. do 2001. kreće se od 40.000 kuna do 550.000 kuna, a nalaze se na vezovima u Splitu, Dubrovniku i Omišu. Najvrjedniji je "Mikula Mali", jedrilica Sun Odyssey dužine 13,21 metar iz 2001. godine, koju poreznici procjenjuju na 550.000 kuna, a uz "Mikulu" na popisu za prodaju je još šest jedrilica od kojih su sve Sun Odyssey, osim jednog Oceanisa, dužine od 8,84 metara do 13,80 metara. Ostala tri broda su gliseri dužine 7,95 do 8,90 i vrijednosti od 40.000 do 140.000 kuna.
Zainteresirani za kupnju imaju vremena do idućeg ponedjeljka kuvertirati iznose svojih ponuda i pripremiti pet posto od iznosa procijenjene vrijednosti plovila za koji daju ponudu. Tu će jamčevinu morati položiti u gotovini na dan dražbe, kada će se otvarati njihove pismene ponude. Brod dobiva onaj s najvećom ponudom, a ako postoje dvije identične, potencijalni će kupci licitirati i nadmetati se za brod koji ih zanima.

‘Mikula Mali' vrijedi pola milijuna kuna
Ova epizoda dio je malo veće priče o novoj strogoći poreznika i naplati poreznih dugova. Više ne čekaju dužnike da im plate, nego žveltije pokreću ovrhe i objavljuju im imena na svojevrsnom stupu srama.
Sve je počelo u srpnju prošle godine, kad je Ministarstvo financija objavilo prvu listu poreznih dužnika, s imenima tvrtki, građana i fizičkih osoba na kojoj ih je bilo oko 102.000 s dugovanjima od 29,97 milijardi kuna. Krajem travnja ove godine objavljena je četvrta lista, na kojoj se nalazi ukupno 93.887 imena i 22,95 milijardi kuna dugova.

Predstečajne nagodbe
"Ulaznica" za objavu imena na toj listi su dugovi državi stariji od 90 dana, s tim da se imena tvrtki objavljuju ako su im dugovanja veća od 300.000 kuna, obrtnika iznad 100.000 kuna, a građanima se imena objavljuju za dugove teže od 15.000 kuna. Na posljednjem je popisu tvrtki 5348 poduzeća s devet milijardi kuna duga, 10.998 obrtnika s 3,9 milijardi kuna duga i 77.541 građanin s 9,9 milijardi kuna dugova.
Nakon svih tih objava, do danas se s lista dužnika ispisalo oko 6000 obveznika koji su podmirili svoj dug u cijelosti ili su uplatili toliko novca da padnu ispod kriterija za objavu imena. Ukupno su tako uplatili 387 milijuna kuna duga.
Značajnije su padu ukupnih dugovanja na tim listama pridonijele predstečajne nagodbe i reprogrami dugova u koje su u tom razdoblju ušle tvrtke dužnici, a doprinos su dali i sami poreznici.
Jer, iznos ukupnog duga onih koji ispunjavaju kriterije za ulazak na liste pao je od srpnja do kraja travnja za sedam milijardi kuna. Tom je padu sigurno pridonijelo oko 53.000 ovrha na računima dužnika, koliko su ih lani proveli poreznici, koji su od 6,7 milijardi kuna duga naplatili milijardu i pol kuna.
U prva tri mjeseca ove godine izdano je 27.715 rješenja o ovrsi pljenidbom novčanih sredstava, dug iznosi 2,7 milijardi kuna, a do sada je naplaćeno 327,9 milijuna kuna. Nije to sve, lani je Porezna uprava provodila i ovrhe nad ostalom imovinom dužnika te se, prema dostupnim podacima, upisala na oko 3000 vozila, 28 plovila, 200 stanova, zgrada, apartmana i zemljišta poreznih dužnika.

Pravomoćno osuđen zbog crnog čartera
Na Općinskom sudu u Splitu u veljači 2010. godine Eduard Vujnović, vlasnik tvrtke "Adria Coral Charter", i Toni Bezeljak, direktor iste tvrtke, nepravomoćno su osuđeni na godinu i pol i na pet mjeseci. Vujnović je imao rok kušnje od tri godine, a Bezeljak dvije godine od pravomoćnosti presude. U tadašnjoj je presudi bilo navedeno i da Vujnović mora u roku od godine dana vratiti 223.534 kune Raienu Balleringu i Nini van Schooten, koje je oštetio, a u državni proračun RH mora vratiti 146.455 kuna. Presuda je postala pravomoćna u studenom 2011. godine.
Vujnović i Bezeljak osuđeni su jer su zajedno tijekom lipnja 2000. godine, kako bi protupravno koristili strano plovilo "Sea Star" u hrvatskim vodama, na računalu izradili potvrdu o registraciji broda za "Sea Star", a prikazali su da su potvrdu izdala državna tijela američke savezne države Delaware.
Sam Vujnović proglašen je krivim i zato što 2001. godine nizozemskim državljanima Raienu Balleringu i Nini van Schooten, čiju je jahtu "Maybe" vrijednu 75.000 dolara njegova tvrtka iznajmljivala turistima, nije rekao da novim ugovorima koje su sklopili ta jahta formalno prelazi u vlasništvo njegove tvrtke i pod zastavu RH. Oni su, prema presudi, mislili da su to uobičajeni ugovori o podnajmu i pristali su na njih, ne znajući da tako prenose i vlasništvo nad jahtom.
Vujnović je potom jahtu, koristeći svoju braniteljsku povlasticu, uvezao u Hrvatsku u travnju 2001. godine. Budući da carinici nisu znali da je vlasništvo nad jahtom lažno, odobrili su mu povlašteni uvoz te nije morao platiti 236.533,03 kune carina, trošarina i PDV-a. Jahtu je registrirao na svoj obrt, a kad su je Nizozemci tražili natrag, nije ju htio vratiti te ju je sakrio u marini u Pakoštanima. Vujnović je, također stoji u presudi, na isti način prevario i Hrvoja Čorka, vlasnika jahte "Roxa Artic", vrijedne 110.000 dolara, i "Sumi", vrijedne 102.000 dolara.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr