Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Slučaj Rayanair

Zračna luka Zadar već deset godina bilježi rekorde i ove je godine nadomak pola milijuna putnika, odnosno zastala je na 490.000, prebacivši Zračnu luku Pula za 100.000 putnika, a o Rijeci u "kategoriji" zračne luke slične nama. Istovremeno uvjet posla s kojim ostvaruje oko 60 posto prometa, osiguranje sredstava za udruženo oglašavanje na web stranicama Ryanaira, već duže vremena "šepa". Treba li nas to uznemiriti, i kakvo značenje ima ovaj posao za turizam i uopće život Zadarske županije?

Zadarska je županija prvi put u svojoj povijesti došla nadomak 15% avioputnika (prethodnu brojku treba podijeliti s 2 za dobiti broj putnika) u strukturi gostiju. Dobiti 15% avioputnika u strukturi gostiju zači prije svega - prostorno podijeliti rizik sezone i uvećati šanse za uspjeh. Konkretno, kako bismo bez aviona imali Britance, Škote, Irce, Skandinavce, Francuze, Španjolce, Nijemce iz sjevernih pokrajina. Dodajmo bitan aspekt i značenje Zračne luke - jer tranzitni gost u tom slučaju može biti "interkontinentalan".
Drugi odlučan i važan aspekt koji zahvaljujemo Zračnoj luci, a posebice zasad Ryanairu, a on je "kvasac" na koji se pomalo lijepe i drugi, je produljenje sezone. Naime, Ryanair, kao još uvijek ključni partner Zračne luke Zadar, počinje letjeti 1. travnja i završava 1. studenog s 15 iznimno značajnih gradova Europe (od kojih neki s okolicom imaju stanovnika koliko Hrvatska)
Dva prethodna bitna elementa proizvode i niz drugih učinaka. Jedan je platežnost gostiju s recimo dostupnosti Skandinavcima i Britancima čiji su prosječni troškovi ljetovanja bitno veći od većine gostiju iz okruženja Srednje Europe, i kojima je niz naših cijena - atraktivan. Druga od posljedica je turizam proljeća i jeseni koji nije turizam sunca i mora, odnosno kupanja, već znači razigravanje okoliša, razgleda, seoskog turizma, avanturizma, aktivnog odmora, gastro turizma i kulturnog turizma, i svih ostalih oblika. Posljedica povezanosti neke sredine sa 20- 30 za sad europskih metropola, znači snaženje atraktivnosti takve sredine u poslovnom svijetu i za sve vrste ulaganja i partnerstva.
Treći bitan element razvoja prometa zračne luke je - isplativost ulaganja u njen razvoj. Zračna luka Zadar ima, uz već niz realiziranih ulaganja pred sobom usmjereno ka europskim fondovima, pa i uvrštenju u strateške investicije od značaja za državu - stajanku i produljenje piste s mogućnošću prihvata i najvećih zrakoplova. To će u budućnosti biti višestruko značajno. Već sad smo svjedoci nadama u moguće slijetanje zrakoplova iz Kine i na sadašnju Zračnu luku. U budućnosti takav razvoj može biti neograničen. Kad smo već spomenuli Kinu, kažimo da je ona od 2012. najvažnije turističko emitivno tržište na svijetu, jer su s trona potrošnje u svjetskom turizmu svrgnuli Nijemce.

Turizam je uz nešto rijetkih djelatnosti, opet dobrim dijelom povezanih s njime, jedino dobro i pozitivno što nam se na gospodarskom, a time i socijalnom planu, događa zadnjih šest godina. Tko u turizmu ne bude igrao i sa Zračnom lukom, padat će. Prije 20 godina zrakoplovima su putovali rijetki. Danas je upravo zračni promet doživio demokratizaciju, jer politika niskotarifnih prijevoznika, u Zadru još dominantnih, natjerala je i druge da se prilagode. Put od Zadra do Beča ili Milana, koji spada u autom dostupne ture, s oko 7-8 sati vožnje s naplatom autocesta, goriva i vremenu na putu koji traži i stajanje i trošenje, pa je jeftinije avioprijevozom. O udaljenijim destinacijama da ne govorimo. Budućnost pripada takvom prijevozu i zbog učestale mode korištenja godišnjeg odmora u više djelova, pri čemu se ljetni praznici svode na sedam dana, za koje se još i isplati dva ili tri dana putovati negdje i natrag. Za sve češća kraća putovanja, u smislu vikenda ili produljenog vikenda, bez zrakoplova se preko 300-400 km ne isplati ni kretati.
Ovako na brzinu nabrojeni elementi pokazuju da, tko ne bude igrao u zračnom prometu i niskotarifnom zračnom prometu, u turizmu će igrati sve slabije i sve sezonskije.
Zadarska županija u svemu gore navedenom igra s najjačim ultra niskotarifnim prijevoznikom Ryanairom. I zaigrala je na to - sama.
Koncept kojim se do sada razvijao s Ryanairom u Zadarskoj županiji osmišljen je ovdje. U to vrijeme u Ministarstvu turizma i Hrvatskoj turističkoj zajednici nije postojao razrađen model poticanja ove vrste posla već model participacije u dovođenju čarter zrakoplova putem turoperatora na način da ih se privoli na duže letove (van špica sezone) i to stimulira. Zadarska županija i TZ Zadarske županije, Grad Zadar i TZ Zadra osmislili su koncept u kojem su sami osigurali sredstva za udruženo oglašavanje Ryanaira, što je na početku s tek letom za London bilo daleko manje zahtjevno, ali je trebala hrabrosti i volje. Poslije je koncept razvijen, Ryanair došao do 15 linija i otvaranja za sad jedine baze u Hrvatskoj. HTZ i Ministarstvo turizma prepoznali su i podržali model s 50 posto sredstava. To je na žalost lani narušeno manjim iznosom, sada nastavljeno, a isto bi se trebalo dogoditi i za 2015. godinu. Na sve to "uletio" je novi namet odnosno PDV od 25% koji ranije nije bio obveza. To je kost u grlo Zadarske županije, Zadra, TZ Zadarske županije i Zadra, ali i svih drugih TZ-a , jedinica lokalne samouprave, odnosno dijela turističkih tvrtki participanata u poslu. U tome protječe zadnja godina dana muka uz apele ugostiteljima, iznajmljivačima i drugima na uključenje.
Svi koji se bave turizmom na ovom prostoru, čak i kad se prave ludi, duboko su svjesni koliko je značenje ovog posla za sadašnjost i budućnost ovdašnjeg turizma.
Ryanair je svojom politikom navukao i druge kompanije u Zadar, i afirmacijom ranih i kasnih letova natjerao niz kompanija, koje su ranije počinjale letjeti u lipnju, da sad krenu sa svibnjem, a dio krajem travnja, i ostanu ovdje i u rujnu.
Ovdašnji građani najbolje znaju "čemu služi Ryanair", njih stotine koji su bili pametniji od velikih investitora, očito nesklonih Hrvatskoj, i izgradili ili preuredili preko 1.500 novih kreveta u apartmanima, sobama za odmor a bogme i hostelima kojih sada navodno imamo 18. Hotelijeri u masovnijem smislu nisu reagirali. Bez hotela i resorta većih kapaciteta, nema mogućnosti da se nadamo snažnijem rastu čarter letova turoperatora sa zakupom kapaciteta koje mahom traže u hotelima.
"Niskotarifnjaci" koji će se putem interneta ili na licu mjesta snalaziti i baviti ostalim ostaju trajnije jedini mogući oslonac Zadra.
Novi model sufinanciranja, uvažavanje da je ovo hrvatski posao, a ne tek zadarski, veća mjera zajedništva u participaciji od onih koji od ovog imaju najveće koristi, bit će nam još jedno dulje vrijeme neophodni. Razumijevanje na nacionalnoj razini, i ova solidarnost trebali bi i rasteretiti TZ županije, Zadra i većih sredina za uloge u neke druge dobre projekte koji nam se nude ali nemamo dovoljno "snage".

Izvor: www.zadarskilist.hr

ARHIVA