Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Škver se mora dati u vlasništvo radnicima!

Neozbiljno je od Vlade i Ministarstva gospodarstva da i dalje forsiraju priču o privatizaciji "Brodosplita" od strane samoborskog DIV-a, a još je neozbiljnije tvrditi kako je u slučaju neuspjeha takve privatizacije rješenje stečaj i traženje kupca za škver u tom stečaju. Jedino realno rješenje jest da se pokrene velika diplomatska ofenziva i uvjeri EU-činovnike u Bruxellesu da se "Brodosplit" mora dati u vlasništvo radnicima brodogradilišta putem ESOP programa,- rekao nam je Zvonimir Šegvić, predsjednik Nezavisnog sindikata Brodosplita.

Prema njegovim riječima, Radimir Čačić, prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva, krivo procjenjuje kvalitetu ponude samoborskog DIV-a za privatizaciju "Brodosplita" i tako nastavlja kratkovidnost bivšeg ministra Đure Popijača i bivše Vlade. Pri tome Šegvić ponavlja kako Div ne može dati bankarska ili financijska jamstva za pokriće 1,5 milijarda kuna potrebnih za 40 posto učešća u restrukturiranju tvrtke koje se, prema planu DIV-a, trebaju realizirati investiranjem u gradnju novih brodova.
-Po stoti put ponavljam da je to kršenje uvjeta natječaja - ističe Šegvić.
No treba kazati kako su na takve primjedbe u Ministarstvu gospodarstva do sada govorili kako nitko nije ni očekivao da će DIV dati jamstvo za 1,5 milijarda kuna ulaganja, jer to nije realno. I bivši ministar Popijač i sadašnji Čačić, čini se, vjeruju u Divovu sposobnost da u sljedećih pet godina, koliko prema planu traje restrukturiranje, putem investicijskih banaka i fondova ostvari investicije vrijedne ukupno 1,5 milijardi kuna.
To bi podrazumijevalo i da će te banke i ti fondovi onda dijelom biti vlasnici proizvedenih brodova, koje će se iznajmljivati, a potom u pogodnom tržišnom trenutku i prodavati. Naravno, uz proizvodnju svih ostalih proizvoda, koje uz brodove, brodogradilište može raditi. Takav program se i skeptičnim birokratima Europske komisije učinio vjerodostojnim, ali ne i Šegviću koji prijeti kako nikada neće dopustiti da samoborski bleferi preuzmu Brodosplit.
-Brodosplit je počeo proizvoditi brodove s dodanom vrijednošću, zadnja takva četiri broda nisu ostvarila gubitak i mislim da bi radnici mogli dobro upravljati škverom. Vlada stoga treba priznati kako je ta priča s ponudom Diva sasvim nerealna, pa njihove tvrtke su dužne državi, a kada je posrijedi njihova velika proizvodnja vijaka i drugih proizvoda, ja sam u njihovoj ponudi pronašao dosta proizvoda kineske proizvodnje.
To nije ozbiljna tvrtka, a mislim da to Čačić i sam zna kada najavljuje, kako se posredno može doznati, da je drugo rješenje, ako privatizacije ne uspije, stečaj i traženje kupca dok je firma u stečaju - ističe Šegvić, dodajući kako postoji jako malo šansi, ako uopće postoji, da se nađe kupac dok je kompanija u stečaju.
Prema njegovim riječima, za razliku od samoborskog Diva u vlasništvu Tomislava Debeljaka, kompanija "Jadranska ulaganja" u vlasništvu Danka Končara ima i ozbiljan kapital i ozbiljan program, pa bi privatizacija tri brodogradilišta za koja su oni dali ponude mogla uspjeti.
- Brodosplit je ipak prevelik zalogaj za Div i stvarno je nerealno očekivati da bi vlasnici i menadžeri Diva mogli uspješno upravljati tako složenim sustavom, a kamoli organizirati financijski kapital za nastavak proizvodnje, -smatra Šegvić.
Za razliku od njega, Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge sindikata, ocjenjuje kako bi, kalkulirajući svim teškoćama i komplikacijama koje bi nastale u slučaju neuspjeha privatizacije, bilo najbolje da samoborski Div na kraju ipak kupi "Brodosplit".
-Ako ta tvrtka ispuni sve uvjete natječaja, onda ne vidim razlog zbog čega bi im trebalo stati na put. U slučaju pak, da se to ne dogodi, nismo za otvaranje stečaja, jer ti postupci traju predugo, pogotovo u Dalmaciji. Mislim da bi u slučaju neuspjeha privatizacije s Divom trebalo krenuti u novi, ubrzani natječaj, u kojem bi kupac, da se uštedi na vremenu, trebao pristati na prihvaćeni program restrukturiranja "Brodosplita", jer privatizacija mora biti gotova do 1. srpnja 2013. godine - naglasio je Matijašević.

-Tek u slučaju da ne uspije ni jedan pokušaj privatizacije, a datum ulaska u EU se približi, mislim da bi država morala od Europske komisije zatražiti promjenu odredbe prema kojoj brodogradilište ide u likvidaciju ako se do tada ne privatizira. Kao argument bi tada mogli izvući činjenice o brojnoj deregulaciji Poglavlja o tržišnom natjecanju unutar same Europske unije u ovoj krizi, od protežiranja automobilske industrije u Francuskoj i Njemačkoj do slovenskog blokiranja Agrokora u preuzimanu u Mercatora, na što nitko iz Europske komisije nije ni ‘trznuo'.

Dakle, samo ako se nađemo bezizlaznoj situaciji morati ćemo zatražiti suspenziju odredbe o likvidaciji, a do tada moramo napraviti sve da podržimo privatne investitore, jer radnicima je najbitnije da se zadrže radna mjesta i plaće, a manje im je bitno tko je vlasnik tvrtke,- obrazložio je svoj stav Matijašević.
Ideja o tome da radnici u sklopu ESOP programa kupe brodogradilište za cijenu od jedne kune naišla je na različite reakcije, od odobravanja do skepse.
Splitski SDP-ovac Marin Jurjević, za kojega je poznato da se uvijek zauzimao za oporavak brodogradnje u Hrvatskoj, kao najautentičniji hrvatski proizvod u koji su generacije ulagale svoje znanje, rekao nam je da ne bi imao ništa protiv toga da radnici budu ti koji u svojim rukama imaju brodogradnju.
- Bez nužnog restrukturiranja, ovakva bi se ideja teško mogla bezbolno ostvariti. No, bilo koji koncept koji bi osigurao daljnju egzistenciju za mene je prihvatljiv, a oni koji neposredno rade u škverovima bili bi i najbolji gospodari - smatra Jurjević, apelirajući na realnost bez obzira na to za kakvim se rješenjima posezalo.

Damir Novotny, ekonomist, bivši član Savjeta HNB-a, nije siguran da bi radnicima ova, kako je rekao, izrazito romantičarska ideja uspjela.
- Brodogradnja je izrazito kapitalna grana. Radnici bi trebali imati jako puno kapitala i tu govorimo o milijardama kuna. Mogli bi radnici dobiti brodogradilište za jednu kunu, ali već drugi dan ne bi imali novca za plaće - kaže Novotny. Smatra da bi diplomatsku aktivnost bilo bolje usmjeriti na pronalazak strateškog investitora.
Saborski zastupnik Dragutin Lesar, predsjednik Hrvatskih laburista, smatra da je ideja radničkog dioničarstva, koja se koristi u Europi, vrlo dobra, pa ne vidi razloga zašto se ne bi primijenila i na brodogradilišta u Hrvatskoj.
- To je dobra ideja, ali postavlja se pitanje zakonodavnog okvira. Hrvatska to pitanje nema regulirano zakonom. To ovisi o Vladi, koja ima manevarski prostor da kao jedan od modela ponudi radničko dioničarstvo - ističe Lesar. Uz donošenje zakona o radničkom dioničarstvu, Lesar uputnim smatra i pokrenuti diplomatsku ofenzivu da bi se to pitanje riješilo, te da bi se pristupnim ugovorom s Europskom unijom, kojim je definirano 99 posto okvira brodogradnje, regulirao i taj preostali jedan posto ugovora.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA