Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Škoji su hrvatski, a špic Kleka bosanski

Jesu li Veliki i Mali škoj u hrvatskom ili bosanskome moru, pitanje je na koje neuspješno odgovor godinama traže Hrvatska i Bosna i Hercegovina. Uoči glasanja o ratifikaciji sporazuma Tuđman - Izetbegović u Saboru, kojim bi spomenuti otočići postali dio bosanskoga državnog teritorija, na hrvatskom jugu vrije. Na uzbunu zvone udruge, političke stranke, pa i lokalne vlasti Dubrovačko-neretvanske županije, koje zastupaju teoriju da su škoji hrvatski otočići u hrvatskom moru te da je njihovo ustupanje čin veleizdaje.
U središtu visoke politike tako su se našli stanovnici Neuma, koji su razapeti između interesa njihove matične države Bosne i Hercegovine, s jedne strane, kao i zahtjeva države Hrvatske, čiji su uglavnom državljani jer pripadaju hrvatskom nacionalnom korpusu, koji presijeca neumski koridor.
Za većinu stanovnika Neuma nema nikakve dvojbe. Škoji su hrvatski teritorij bez obzira na to što sporazumom Tuđman - Izetbegović na njih pravo polaže Bosna i Hercegovina. Druga je stvar s vrhom poluotoka Kleka, takozvanim turskim repom, koji, smatraju u Neumu, pripada bosanskoj strani. Tamo su oduvijek svoje posjede imali Krmeci, Vukasovići i ostali Neumljani.
- Ja mislim da je "špic" - vrh Kleka bosanski, dok su Veliki i Mali škoj hrvatski. Tako sam čuo od starijih koji su o tome pričali - kaže nam Denis Matić, kojega smo u Neumu zatekli sa suprugom Zrinkom.
- Napišite slobodno da nas politika ne zanima. Mi samo želimo posao i normalan život u Neumu. Da radimo, primamo plaću i od nje živimo - kažu Zrinka i Denis.
Načelnik općine Neum Živko Matuško, član HDZ-a, koji je usred kampanje za tamošnje lokalne izbore, poprilično je suzdržan po pitanju Velikog i Malog škoja, kao i ostalih otvorenih međudržavnih pitanja između Hrvatske i BiH. Donekle razumljivo, jer ne želi ići protiv vlastite države, a niti se zamjeriti hrvatskoj strani.

- Što se tiče razgraničenja na moru, dobro bi bilo da se dvije države dogovore. Stručna povjerenstva trebala bi sjesti za stol i dogovoriti se što kome pripada, a ne da se trguje teritorijem bilo jedne ili druge države - kazao je Matuško izbjegavši izravno odgovoriti na pitanje jesu li škoji hrvatski ili bosanski.
- Stručno povjerenstvo treba ući u katastar i gruntovnicu te utvrditi što kome pripada bez otezanja i zavlačenja - kazao je Matuško.
Većina stanovnika Neuma s kojima smo porazgovarali jednoglasni su da su škoji hrvatski. Drukčije misle tek poneki, uglavnom bošnjačke nacionalnosti, koji ne žele javno govoriti. Njihov je stav da su škoji bosanski teritorij te da Hrvati "zatežu" zbog nekih drugih interesa, poput mosta ili koridora za Dubrovnik.

- Nikoga se ne bojim. Škoji su dio Hrvatske i svi koji drugačije kažu lažu - kaže 70-godišnji Pero Bačić, koji kaže da je starosjedilac u Neumu te da zna svaku kuću i parcelu. Prema njegovu mišljenju, veliki problemi sa zemljištem i vlasništvom na prostoru Neuma i poluotoka Kleka nastali su nakon avionskog snimanja 70-ih godina, kad su se mnogi upisali kao vlasnici uglavnom državnih čestica, pa su tako i Veliki i Mali škoj dio te priče.
I dok se dvije države spore oko škojića, čini se da je neriješeno i njihovo vlasništvo. Zemljišne knjige u RH govore da su otočići bili vlasništvo stonske obitelji Gučić do 1948. godine, kad su agrarnom reformom nacionalizirani, a posjedovni list katastra u Neumu kao nositelje prava na čestici 1706 od 7600 kvadrata (Veliki škoj) navodi Josipa, Tihomira i Božicu Putica.
- Do 1992. godine na taj smo otočić plaćali porez, što se može dokazati u arhivima. Evidentiran je samo Veliki škoj, dok mali čini nekoliko stijena i nije u katastarskim evidencijama - objasnio nam je Tihomir Putica.