Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Siva zona u turizmu dosad ´pojela´stotine milijuna eura

Optimističnije procjene govore da nelegalno poslovanje obuhvaća deset posto ukupnog turističkog posla, pesimističnije i do 30 posto. Realnost je, nažalost, bliža drugoj opciji.
Sivu zonu u turizmu nije moguće iskorijeniti, ali ju je moguće smanjiti, što se i događalo proteklih godina.
Prije desetak, petnaestak godina stvari su bile kud i kamo radikalnije i bezobraznije: stranci su masovno na crno iznajmljivali objekte tjerajući u očaj domaće ljude kojima je legalizacija posla odnosila dobar dio zarade. I nitko im ništa nije smio, kada bi im inspektori pozvonili na vrata ilegalni bi iznajmljivači govorili da su ugostili rodbinu i prijatelje. Česi su svojedobno, primjerice, u Dalmaciji ilegalno otvarali svoje trgovine, a čak se i plaćalo u njihovoj valuti.
Zaobići hrvatske zakone bila je stvar prestiža, bilo da je riječ o iznajmljivanju, ronjenju, kampiranju, nautici, ugostiteljstvu (čuveno prekucavanje računa) ili nečem trećem. Takvog nereda ipak više nema, no daleko smo od toga da je siva zona pred istrebljenjem.
I vječno se postavlja isto pitanje: koliki je uopće udjel mutnih - nigdje registriranih - poslova u našoj najjačoj gospodarskoj grani, segmentu gospodarstva temeljem kojeg se godišnje odvrti više od sedam milijardi (registriranih) eura? To i dalje nitko ne zna i sve završava u sferi nagađanja. Optimističnije procjene govore o tome da siva zona obuhvaća deset posto od ukupnog turističkog posla, pesimističnije i do 30 posto. Realnost je, nažalost, bliža drugoj opciji.
Iako se posljednjih godina situacija popravlja, činjenica je da je nelegalan način poslovanja dosad »pojeo« stotine milijuna, vjerojatno i milijarde eura. I to unatoč tome što će oko 600 državnih i drugih inspektora i ove godine češljati obalu. I to od predsezone do kasne posezone.
Malo je reći da im je posao opsežan, budući da se nadležnost Državnog inspektorata proteže na kontrolu zakonitosti poslovanja u 106.093 razna ugostiteljska i turistička objekta i subjekta. Njihov će rad, međutim, obuhvatiti tek petinu svega onoga što bi mogli i morali kontrolirati.
Lani su, naime, gospodarski inspektori, u razdoblju pune sezone, od 15. lipnja do 30. rujna, ukupno obavili 20.386 inspekcijskih nadzora, od čega 19.437 nadzora iz područja ugostiteljstva i 949 inspekcijskih nadzora pružanja usluga u turizmu.
Prema podacima Državnog inspektorata, od ukupno obavljenog broja inspekcijskih nadzora, u njih 14.047 nisu utvrđene povrede propisa, što znači da je dvije trećine nadziranih subjekata i objekata poslovalo u skladu s propisima. U trećini ipak nije, pa je u 6339 inspekcijskih nadzora utvrđena ukupno 7301 razna povreda propisa.
Najviše pozornosti inspektori su posvećivali suzbijanju rada »na crno«, ali i zaštiti gostiju i turista u smislu osiguravanja kvalitete usluga. U popisu prekršaja uvijek je dominirao nelegalan rad odnosno obavljanje djelatnosti bez dozvola.
U području ugostiteljstva, od 6944 ukupno utvrđena prekršaja najčešći su bili nelegalan rad i obavljanje djelatnosti, kao i pružanje usluga bez rješenja nadležnog ureda, tj. Ministarstva turizma. Isti prekršaji prevladavaju i u području pružanja usluga u turizmu. S druge strane, najčešći prekršaji u području boravišne pristojbe bili su njezino neplaćanje i neprijavljivanje gostiju. Posljedica je toga da su gospodarski inspektori Državnog inspektorata iz područja ugostiteljstva, turizma i boravišne pristojbe lani, u razdoblju od 15. lipnja do 30. rujna, u državni proračun uprihodili iznos od 12,641.306 kuna, što je bilo šest posto više u odnosu na isto razdoblje 2010.
Bolji poznavatelji turističkih prilika reći će da je to tek kap u moru svega onoga što se »zamrači« tijekom ljetnog mravinjaka.

´Procjenjuje se da siva zona zahvaća čak trećinu BDP-a i ne vidim razlog da je turizam iznimka. Istina, to je zaista teško procijeniti. Štoviše, sektor ugostiteljstva i turizma, dakle usluga, u cjelosti je pogodan za zamračivanje, i to ne samo u Hrvatskoj. Nažalost, riječ je o tzv. letećem području budući da ne možemo govoriti o egzaktnim podacima´, kazao je Veljko Ostojić, ministar turizma.
Kolika je to šteta za državu i proračun, vidljivo je iz podatka da se u turističkom sektoru godišnje obrne sedam milijardi eura. Ministar Ostojić svjestan je, međutim, da stvari nisu crno-bijele.
´Nesumnjivo je da nitko ne voli raditi na crno, ali ljudi su nekad prisiljeni na to. Potrebno je stoga primijeniti odgovarajuće sustave temeljene na praksi drugih zemalja, poslovno održive poreze´, navodi Ostojić.
Ističe kako je velik pozitivan pomak - i to baš stoga jer ljudi u pravilu ne vole raditi na crno - došao nakon uvođenja paušala za privatne iznajmljivače. Privatnici, ne treba zaboraviti, drže više od 450.000 kreveta, dakle riječ je o iznimno snažnom segmentu turističkog gospodarstva.
»Privatni iznajmljivači dobro su reagirali na mogućnost paušalnog plaćanja nameta«, tvrdi sugovornik.
Ministar smatra da će najavljena porezna blagajna iskorijeniti još jednu tešku anomaliju - ugostiteljsko prekucavanje računa.
Riječ je o rješenju koje Poreznoj upravi omogućava registraciju svih računa koje su izdale pravne osobe. Tako će se na blagajnu instalirati fiskalni printer koji ima ugrađenu memoriju i bilježi svaki račun i GPRS-modul koji te podatke šalje Poreznoj upravi. Takvom registracijom izdanih računa bit će onemogućeno skidanje prometa, ukorijenjene prakse kod dijela ugostitelja.
Porezna uprava i Inspektorat najavljuju pojačane kontrole, pogotovo onih koji naplaćuju u gotovini
Služba nadzora u području roba, usluga, ugostiteljstva i turizma Državnog inspektorata RH inače redovno obavlja inspekcijske i druge poslove koji se odnose na zabranu i sprječavanje neregistrirane djelatnosti u području trgovine i usluga, ugostiteljstvo i turizam i drugo, a radi što bolje operativnosti i proaktivnog djelovanja, preraspodjelom unutarnjih kapaciteta ustrojen je i Odjel nadzora neregistrirane djelatnosti, ističe u odgovoru za Vjesnik glasnogovornica Državnog inspektorata Sandra Kelemen. Taj će odjel najveći broj kontrola imati upravo u predstojećoj turističkoj sezoni.
»Cilj nam je da uz raspoložive resurse pojačamo inspekcijske nadzore koji se odnose na otkrivanje i suzbijanju svih oblika neregistriranog obavljanja djelatnosti te nezakonitog rada i zapošljavanja. Također, pojačat će se nadzori u području ugostiteljstva, turizma, naplate i uplate boravišne pristojbe«, kažu u Inspektoratu. U vrijeme glavne turističke sezone pojačat će se i aktivnosti koje se provode u području zaštite potrošača, ističe Kelemen.
Također, Služba nadzora u području radnih odnosa planira pojačane aktivnosti u suzbijanju 'rada na crno', posebno u vrijeme turističke sezone, što se, među ostalim, odnosi na zapošljavanje radnika bez sklopljenog pisanog ugovora o radu, bez prijava nadležnim tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, na rad stranaca koji u Hrvatskoj rade protivno odredbama Zakona o strancima, itd.
I Porezna uprava priprema se pomalo za jače aktivnosti tijekom sezone. Naime, uz redovne poslove primjene poreznih propisa i propisa o prikupljanju doprinosa za obvezna osiguranja, u sklopu kojih se provodi postupak provjere i utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje kod svih poreznih obveznika i drugih osoba, odnosno provodi porezni nadzor sukladno godišnjem planu, Porezna uprava već godinama tijekom ljetne turističke sezone pojačano nadzire porezne obveznike koji svoje proizvode i usluge pretežno naplaćuju u gotovini, posebno u turističkim središtima, doznajemo od Sanje Bach, glasnogovornice Ministarstva financija. To se, dodaje, podjednako odnosi na turistička središta u unutrašnjosti Hrvatske, kao i u priobalju. U slučajevima u kojima se utvrdi da su prekršeni propisi, porezno tijelo može koristiti i mjeru privremene zabrane obavljanja djelatnosti, osobito kod onih poreznih obveznika koji ne obračunavaju ili ne uplaćuju poreze i doprinose. Ukratko - kod poslodavaca kod kojih se utvrdi takav prekršaj, Porezna uprava može zapečatiti poslovne prostorije, uređaje i opremu za rad.
U kontroli poreznih obveznika koji svoje proizvode i usluge pretežito naplaćuju u gotovini lani je nadzorom bilo obuhvaćeno 3714 poreznih obveznika, podneseno 2500 optužnih prijedloga i doneseno 366 rješenja o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti, a u tom je procesu zapečaćeno 199 objekata, ističu u Poreznoj upravi. U tim je postupcima utvrđeno 13,18 milijuna kuna novih obveza javnih prihoda te naplaćeno 118,33 milijuna kuna evidentiranog dugovanja javnih prihoda. Pojačan nadzor trgovaca i onih koji rade u uslužnoj djelatnosti tako da veći dio usluge naplaćuju u gotovini provodit će se, naravno, i tijekom turističe sezone koja je u pripremi, kažu u Poreznoj upravi.