Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Sidro u Skradinu, novac u Šibeniku

Iako ulicama Skradina tijekom ljeta prođe tisuće turista, makar samo na proputovanju do Nacionalnog parka Krka, a nadomak rive usidre se deseci megajahti svjetskih džetsetera, tamošnja Turistička zajednica je spala na prosjački štap. Nimalo blagonaklona zakonska regulativa koja je tom uredu sa samo dvoje zaposlenika skresala prihod od boravišne pristojbe u nautičkom dijelu za dvije trećine i ostavila ih da tavore u siromaštvu, nije uzela u obzir specifičnosti tog gradića na rijeci Krki.
Jer, Skradin ne ubire novac od nautičara koji ga opsjedaju. Boravišnu pristojbu plaćaju u Šibeniku, Vodicama, Primoštenu i Murteru. A tamo sigurno ne borave svih 14 dana, koliko uglavnom ostaju. Ni ACY-jeva marina u Skradinu nema sadržaje koje imaju druge, a većinu ih ne može ni imati, sve da raspolaže milijunima. Skradin je gotovo uronjen u Nacionalni park čiju ekološku ravnotežu i prirodne znamenitosti čuva nekoliko zakona.

Kategorizacija
No, sve to se u konačnici ipak prebija preko leđa TZ-a koja na skali kategorizacije za državne kune iz turističkog novčanika pada sve niže i niže. Nije svejedno raspolagati s 240 tisuća kuna, koliko je Skradin nekad ubirao od boravišne pristojbe u nautici, i sa stotinu tisuća, koliko sada kapne. Ako i toliko. Jer Damir Nakić, direktor ureda TZ Grada Skradina, prema nekim pokazateljima očekuje samo 70-ak tisuća. A od toga se, veli, ne može živjeti.
- Brojke turističkih kapaciteta su ostale nepromijenjene, a zakon nam je nesklon. Pojednostavljeno rečeno, otvara nam prostor da zaradimo dvije kune, ali nam istodobno zavlači ruku u novčanik, uzima te dvije kune i zadužuje nas za još jednu. Moramo uložiti golemi trud da bismo u takvoj situaciji uopće preživjeli, isplatili plaće i bili organizatori kulturnih manifestacija.
Naravno da se javljamo na razne natječaje iz kojih „povlačimo" namjenski novac, postoje naši sponzori i donatori, no sve to iziskuje silne napore i pitanje je hoćemo li, unatoč entuzijazmu i trudu, "zatvoriti godinu" - otvoreno progovara Nakić koji je s kolegicom Katarinom Šošić nedavno iznio bogato "Skradinsko kulturno ljeto", te u neprimjerenim prostornim i tehničkim uvjetima odradio glavninu ovogodišnje turističke sezone.
TZ kao suorganizator jedne od manifestacija koje su pobrale brojne komplimente gostiju i publike danas nema osiguran novac ni za dvije plaće.
- Ne možemo se u potpunosti osloniti na skradinski gradski proračun jer su skresane državne potpore pa stalno i (dosad) uzaludno upućujemo vapaj za pomoć Županijskoj turističkoj zajednici, a prije svega resornom Ministarstvu i Hrvatskoj turističkoj zajednici.

Preživljavanje
Model preživljavanja valja naći što prije, jer je nastavak rada u sadašnjim uvjetima nemoguć. Krediti koji se, naizgled, čine jednokratnim rješenjem, ne dolaze u obzir jer ih nećemo moći vraćati. Ove sezone nismo bili u mogućnosti otvoriti Turističko informativni centar, ni zaposliti sezonske turističke radnike. Da nije NP Krka koji je "amortizirao" dio gostiju u turističko-informativnom smislu i sufinancirao sve naše ideje i programe, ne znam kako bismo preživjeli.
Paradoksalno je da je Skradin, kao respektabilna turistička destinacija i nezaobilazna luka, u takvoj situaciji - rezignirano zaključuje direktor koji se sprema pokucati na vrata resornog ministarstva. Jedinu nadu vidi u promjeni zakonske regulative koja, veli, nije predvidjela da osim mora postoji i rijeka, odnosno riječna luka i da Skradin iz mnogobrojnih objektivno-subjektivnih razloga nema sidrište, privezište, suhi vez, sadržaje i bolju kategorizaciju marine, nautičke sajmove... A sve se to računa i o tome ovisi konačni konto.

Moljakanje za plaće
- Napravili mi izvanredan kulturni program ili ne napravili nikakav, problem oko isplate plaća je konstanta, tako da je još od ožujka ove godine nastavak rada bio pitanje našeg motiva.
Kolegica i ja smo se motivirali da, unatoč svemu, radimo u totalno improviziranim uvjetima, ali ćemo, baš kao i lani kada smo također odradili odličan posao, već od zime morati moljakati za svoje plaće kako Novu godinu ne bismo dočekali bez kruha. Vrijeme ide, prihoda nema, a rashodi rastu.
Mjesečno nam treba 25 tisuća kuna kako bismo pokrili osnovne troškove, bruto plaće i režije. Sa stotinu tisuća kuna na početku godine još bi se nekako "i koprcali", ali bez najmanje toliko, ni ured ne može opstati - nimalo optimistično zaključuje Nakić.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA