Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Šibenski kraj u vrhu je hrvatske nautike

Na obalnom i otočnom području Šibensko-kninske županije postoji 12 marina i nautičkih centara, s oko 3300 vezova. To čini 22 posto kapaciteta svih 50 hrvatskih marina, koje ukupno imaju oko 17.000 vezova. Od tih pedeset marina, 21 pripada sustavu ACI-ja (oko 40 posto), a ako se gornjem broju dodaju lučice i privezišta, onda se broj objekata uključenih u nautički turizam Hrvatske penje na 86.
U dogledno vrijeme, Strategijom razvoja hrvatskoga turizma do 2019. godine, na hrvatskoj obali Jadrana izgradit će se nove marine s 15.000 vezova, a samo šibensko područje dobit će još tri marine: u Pirovcu, Tisnom i u Bilicama, na Prukljanskome jezeru. Vjerojatno i novu nautičku lučicu Pekovac nedaleko od bivšega TEF-a u šibenskome zaljevu, s ukupno 1500 vezova i privezišta.
U sadašnjim turističkim kretanjima, usprkos kriznim godinama, nautički turizam u ukupnom turističkom prometu Hrvatske sudjeluje s oko 10 posto i ostvaruje godišnji prihod od 700 milijuna eura, s prosječnim rastom od sedam posto godišnje. Prema podacima iz anketa i istraživanja velike njemačke grupacije ADAC (za automobilizam i nautiku), Hrvatska je na prvome mjestu u Sredozemlju po prirodnim uvjetima i konkurentnosti svojih marina, a na drugome mjestu u Europi po popularnosti destinacija svih marina na našem kontinentu.
Ta optimistična gledanja na segment nautike RH i Šibenika iznio nam je ing. Ivo Soža, savjetnik za strategiju i razvoj NCP grupe (Nautički centar Prgin) u Šibeniku, jedan od najboljih poznavatelja te branše u Hrvatskoj. Soža je proveo više od 20 godina u tom "plovećem" sektoru hrvatskoga turizma.
Bio je predsjednik Udruženja hrvatskih marina u dva mandata i aktualni je potpredsjednik te asocijacije, direktor primoštenske marine Kremik (danas vlasništvo mađarske tvrtke "Diamant marine"), kao i direktor Trgovačkog društva Primošten d.d. prije njegove privatizacije, od 1999. do 2001. godine.
Kao dobar poznavatelj sektora nautičkog turizma, ing. Soža smatra da će u idućim godinama nautička komponenta u nas imati vrlo značajnu i poticajnu ulogu u cjelokupnoj turističkoj strateškoj orijentaciji naše turističke ponude, posebno kada Hrvatska postane članica Europske unije.
- U tom segmentu turizma Hrvatska treba još puno učiniti - navodi Soža.
- I sada, dok traje kriza u Europi i kasnije kada u EU-u budemo uključeni u cjelovito tržište turističke i nautičke ponude. Nije istina da će budući povećani broj marina u hrvatskome Jadranu ugroziti njegovu ekološku vrijednost i stabilnost. Većina naših marina na Jadranu nije locirana u netaknutom prirodnom okružju morskih akvatorija, nego u blizini naselja, gdje je i za njih i za ta mjesta riješena kompletna komunalna infrastruktura.
- Što se Šibenika tiče, već sada možemo kazati da očekujemo da to područje s čistim morem, razvedenom obalom i blizinom dvaju nacionalnih parkova, postane jedno od ključnih odredišta europskog nautičkog turizma. Šibenske marine - Piškera i Žut u Kornatima, Betina, Hramina, Jezera na otoku Murteru, Tribunj, Skradin, Vodice, Šibenik (Mandalina), Solaris, Kremik (Primošten) i Frapa u Rogoznici - čine najveću koncentraciju takvih turističkih objekata u Hrvatskoj. One s ostalom ponudom u bliskoj budućnosti mogu odigrati osobito važnu ulogu u ukupnom turističkom i gospodarskom rastu županije i Dalmacije - zaključuje ing. Soža.