Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Ronioci upozoravaju na širenje alge Racemosa

Ako itko znade što se događa u dubinama Jadrana, onda su to ronioci koji nam iz prve ruke potvrđuju kako se opasna zelena morska alga Caulerpa i njena vrsta Racemosa, u zadnjih nekoliko godina iznimno proširila po morskom dnu. Za razliku od jako invazivne i za okolne autohtone alge ubojite Caulerpe taxifolije, koju na terenu ne primjećuju, na Racemosu nailaze svuda.
Karakteristična je po bobičastim strukturama, a obitava oko Mljeta, Dubrovnika, Palagruže, Korčule, Šćedra, Paklenjaka, Kornata, Krapnja, put sjevernog Jadrana, sve do Umaga. Svugdje. Za nju granica u našem moru očito više nema.
- Do prije pet godina Racemose oko južnohvarskih otočića Lukavaca nije bilo. Sada je već ima puno, ekstremno se proširila. Na sjevernim plićinama Lukavaca di su sidrišta, još je nema. Ali je zato ima jako puno na južnoj strani. I šta je zanimljivo, ima područja na kojima je skroz smeđe boje. Ka da je usahla, izgleda ka suho cviće. Već malo dalje opet je zelena, živa. Puno se proširila u posljednje vrijeme - kaže ronilac Goran Brstilo iz hvarske Jagodne, navodeći kako je prolazio pokraj polja Racemose, debelih od 10 do 15 metara.
Racemosa je žilava, prodorna, može se naći i na dubini od 50 metara, strukturom se veže čak i za tijelo morske spužve. S obzirom da je u posljednje vrijeme primijećen pomor spužava na brojnim jadranskim lokalitetima, pitamo ronioce može li se to dovesti u relaciju s ovom navalnom algom?
Spužvar i koraljar Kristijan Jaram ne vidi u toj pojavi uzročno-posljedičnu svezu. Smatra kako su pomoru spužvi na jadranskim lokalitetima presudili neki drugi čimbenici, promjena klime, onečišćenje mora raznim kemikalijama, primjerice lužinom, balastnim vodama... Racemosa je tu najmanje uplela svoje prste, smatra.

- Ne bi reka da je racemosa kriva, nije toliki terminator od alge, a to vidim i po raznim životinjama, račićima, kozicama, koje ipak oko nje žive. Ali ne može joj se stati na put, ko korov je. U području šibenskog akvatorija ima je 80 posto više nego prije dvi godine. Sad ronimo oko Korčule, i tu sam je puno vidija. Primjetio sam je u raznim fazama života, ima dosta i ledina na kojima se vidi njeno odumiranje. I šta je zanimljivo na tim lokalitetima ka da ne niče nova alga. A odma iza eto novih zelenih kolonija. Ima pomalo čudan način rasplodnje - kaže Jaram.
Na stranicama splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo stoji kako je u Sredozemnome moru do danas pronađeno osam svojti roda Caulerpa, većina njih podrijetlom iz Crvenog mora. Proširile su se u Sredozemno more nakon izgradnje Sueskog kanala. Dr.sc. Ante Žuljević sa splitskog Instituta, inače jedan od najboljih poznavatelja algi, kaže kako je opasna taxifolija za sada locirana jedino u području Starogradskog zaljeva.
- Zato Racemose ima posvuda, no za razliku od sjevernog Jadrana na području južnog i srednjeg, iako zauzima velika područja, njena gustoća nije velika. Upravo zato, za razliku od sjevernog Jadrana, nema značajan utjecaj na okolnu floru i faunu - kaže dr.sc. Ante Žuljević.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA