Rješenje za otoke je program desalinizatora
Prođu na Saboru izmjene Zakona o otocima, o čemu se u petak raspravljao na sastanku Otočnog vijeća koji je održan u Pagu, jedinice lokalne samouprave koje u svom sastavu imaju otoke, preuzet će od države dio subvencija u cijeni vode dovezene za domicilno stanovništvo s kopna.
Predstavnici Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU Jakša Puljiz i Venko Ćurlin, zamjenik i pomoćnik ministra Grčića, objasnili su kako će ovim potezom, te izmjenom "mjerne jedinice za potrošača vode" sa domaćinstva na pojedinca, država godišnje uštedjeti između 40 i 50 milijuna kuna.
Općine i gradovi bi u subvencioniranju otočne vode sudjelovali s maksimalnih 35 posto, s tim da bi visina te participacije ovisila o tzv. indeksu razvijenost pojedine JLS.
Venko Ćurlin je obrazložio kako se država do kraja 2018. g. mora prilagoditi standardima EU po kojima svako naselje s preko 50 stanovnika mora imati osiguran priključak na "čvrsti" vodovodni sustav.
Rješenje za otoke je program desalinizatora te će država umjesto u subvencioniranje vode investirati u pripremu izgradnje takvih postrojenja računajući na novce EU.
Načelnici i gradonačelnici općina i gradova koji su bili na sjednici Vijeća mahom su se usprotivili ovakvoj ideji i to ne samo zbog novih opterećenja koje čekaju JLS već i zbog toga što ni u ovim izmjenama Zakona o otocima nije predviđeno da otočno gospodarstvo dobije bar nešto jeftiniju vodu od njezine ekonomske cijene, odnosno uđe u sustav subvencija.
A ona iznosi, kako je naveo Danijel Šarunić s Dugog otoka, između 98 i 105 kn po kubiku, ovisno o tome čime je dovezena do otoka.
HDZ-ov saborski zastupnik i načelnik općine Preko Ante Jerolimov zamjerio je organizatorima sastanka što u raspravu nije uključen i Otočni sabor, naveo kako neće podržati izmjene Zakona, a tzv. metodu indeksa razvijenosti nazvao vrlo spornom pa je naveo primjer Zadra i otoka u njegovom sastavu.
"Nemaju sam grad i otoci Silba i Premuda jednaki indeks razvijenost pa je ovakav obračun visine subvencija JLS vrlo upitan."
Ministrov pomoćnik Ćurlin prigovorio je gradovima i općinama da premalo vode brigu o svojim otocima na što su "skočili" ostali.
Gradonačelnik Cresa Kristijan Jurjako naveo je primjer tog grada koji za stotinjak obitelji u manjim naseljima na otoku već gradi desailnizatore, a Leo Katić, načelnik Lastova ustvrdio je da ni desalinizatori nisu najsretnije rješenje. Na Lastovu, naime, desaliniziraju vodu, ali im je cijena kubika visoka, oko 20 kn.
Stanovinke otoka će, ipak, najviše pogoditi izmjena Zakona kojom se predviđa da umjesto da svako domaćinstvo dobija mjesečno 20 kubika subvencionirane vode (država plaća razliku između cijene kopnene vode i ekonomske nakon prijevoza na otok) kako je bilo do sada, svaki član domaćinstva ima pravo na pet kubika mjesečno.
Budući su otočne obitelji uglavnom malobrojne, pogotovo na manjim otocima, uglavnom dvočlane, subvencionirane vode će im biti upola manje.
"A to znači" rekao nam je predsjednik Otočnog sabora Denis Barić "da će mnogi iznamljivači smještaja na otocima od toga odustati jer neće cijenom najma pokrivati punu cijenu vode. Takve najave već imamo sa južnih jadranskih otoka."
Izvor: www.slobodnadalmacija.hr