Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Rimski brodolom još uvijek čuva svoje tajne

Istraživanje hidroarheološkog lokaliteta kod Silbe prvo je hrvatsko istraživanje takve vrste koje se počelo raditi po svjetskim standardima. Ujedno to je i prvi i jedini arheološki lokalitet o kojem je HTV snimio serijal od šest polusatnih serija.
I nakon više od desetljeća istraživanja ovo nalazište još uvijek ne prestaje otkrivati svoje tajne.
Ovih je dana završio prvi dio istraživačke kampanje kod Silbe u organizaciji Odjela za podvodnu arheologiju Arheološkog muzeja Zadar, a tijekom kojeg se istraživao potopljeni rimski brod potopljen sredinom 1. stoljeća pr. Kr. Na kampanji radi četrnaesteročlana ekipa, a uz djelatnike Odjela za podvodnu arheologiju Muzeja tu su i ronioci Interventne policije PU zadarske, nekoliko profesionalaca iz tvrtke Zadar Sub, Neptun d.o.o. iz Pule. Na istraživanju sudjeluju i djelatnici brodostrojarskog fakulteta iz Zagreba koji rukuju ROV-om (Remotely Operated Vehicles), dakle ronilicom s kamerama koja je kablovima spojena s matičnom pločom na brodu pa na taj način arheolozi mogu vidjeti što se događa pod morem i kada ne rone. Sve snimke s ronilice spremaju se na posebne DVD-ove koji će, osim kao dokument, poslužiti jednoga dana i kao potencijalni filmski materijal, saznali smo od ravnatelja AMZ dr. sc. Smiljana Gluščevića koji predvodi istraživački tim.

Falernska vina prevozila se u amforama
I dok su arheolozi već započeli s drugim dijelom kampanje, istraživanja potopljenog venecijanskog broda, koja će trajati desetak dana, Gluščević otkriva brojne nove nalaze na rimskom brodolomu.
- Primarni teret ovog broda bile su amfore, klasificirane kao tip Dressel 2 - 4, karakteristične po svom obliku i izgledom ručica. Bile su to najčešće vinske amfore na zapadnom Mediteranu u 1. stoljeću. Na njih smo nailazili i tijekom prethodnih kampanja, a nekoliko smo našli i tijekom ove, kaže Gluščević pojašnjavajući kako su se ovakve amfore izrađivale, između ostalog, i u blizini Pompeja te vjeruju kako su se u njima prevozila čuvena falernska vina.
Uz njih nađeno je još nekoliko amfora drugačijih oblika, a prije toga pronađene su i visoke uske amfore s Rodosa u kojima se čuvalo poznato rodsko vino te još jedna kanelirana amfora, tj. amfora s potpuno horizontalno izbrazdanim tijelom, ujedno i druga takva amfora nađena na Jadranu, te prva iz arheološkog konteksta.
Osim amfora arheolozi su pronašli još neke predmete kojima se tek treba odrediti podrijetlo.
- Nađene su i dvije velike keramičke posude - tarionici u kojima se najvjerojatnije spremala neka hrana ili umaci. Zanimljivo je da je gotovo ista kompozicija amfora i posuda nađena na čuvenom brodolomu Dramond D na Azurnoj obali u Francuskoj, kaže Gluščević.
Posebnost ovoga broda nije samo u teretu, naime, more je sva ova stoljeća sačuvalo jako velik broj brodskih rebara koje su arheolozi pronalazili i tjekom ove kampanje.
Do sada je bilo otkriveno 50 rebara, a sa novih 16, imamo 66 rebara, a to je više nego što je do danas pronađeno na svim antičkim brodolomima Jadrana. zasada imamo jednu, vrlo gusto koncipiranu stranu broda što znači da se radilo o stabilnom trgovačkom brodu koji je mogao ponijeti veliki teret, a kako za sada možemo procijeniti bio je dug barem 20 metara, saznajemo.
Pronađena je i vanjska oplata, dio unutarnje oplate, ali i čitav niz komada drveta iz unutrašnjosti broda za koje arheolozi još uvijek nisu sigurni čemu su služili dok ne dobiju cjelovitu sliku brodoloma. Barem jedan odgovor, na pitanje koliko je drvo staro, arheolozi će dobiti nakon detaljne analize:

Brodska crpka
- Nekoliko komada drveta, zajedno s dijelom rebra koji smo otpilali poslat ćemo na dendrokronološku analizu, koja bi trebala dati precizan odgovor na pitanje kada je stablo posječeno odnosno kada je prestalo vegetirati. To ne znači da je brod isto toliko star, ali imat ćemo donju granicu njegove moguće starosti.
I tijekom ove kampanje pronađene su brončane spojnice koje su spajale kobilicu i kontrakobilicu, nekoliko ih je nađeno i prije, a pronađen je i čitav niz brončanih čavala različitih dimenzija kao i unutrašnje pajole. Ranijim istraživanjima na brodu je pronađena i profilirana brončana cijev kao i olovni lim koji bi mogli pripadati brodskoj pumpi što je jako rjedak nalaz na rimskim brodovima. Predzadnjeg dana ovogodišnje akcije našla se olovna cijev uz još olovnog lima pa bi to gotovo sigurno potvrdilo hipotezu o postojanju brodske crpke. Pronađene su i dvije unikatne brončane posude koje na sebi još uvijek čuvaju talog nečega što se u njima kuhalo ili talilo, a čije će se podrijetlo, nadaju se, tek otkriti.
Ova kampanja financira se isključivo sredstvima Ministarstva kulture kao i sve dosadašnje kampanje na ovom lokalitetu. Gluščević ističe kako se radi o izuzetno vrijednom nalazištu te se nada kako će se, unatoč krizi, ipak pronaći još sredstava za njezino financiranje i nakon desetljeća istraživanja konačno privesti kraju.

Odakle je plovio rimski brod i kakav je teret vozio?
Prema dosdašnjim nalazima brod je dolazio s prostora istočnog Mediterana. Tamo su prozvođene sve amfore, ali i nekoliko pronađenih keramičkih predemta među kojima je i zdjela s grčkim slovima što potvrđuje da je brod doplovio s grčkog govornog područja.
Zanimljivo kod ovog brodoloma jest i da se na palubi nalazila velika količina lomljenog kamena. To je prvi pronađeni brod koji je na svojoj palubi nosio teret takvog kamena, a čemu je služio i gdje mu je bilo odredište, još uvijek je nepoznanica.