Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Rimini od turizma zaradi više nego cijela Hrvatska

Je li moguće da Rimini, talijanski susjed s druge strane Jadrana, sa svojih sedamdesetak kilometara obale ima veći prihod od turizma nego cijela Hrvatska?

Iako je ovaj podatak, koji je iznio vlasnik grupe Orbico Branko Roglić, izazvao čuđenje i nevjericu, turistički radnici s kojima smo razgovarali kažu kako je to ne samo moguće, već i vrlo vjerojatno.
S brojkom od čak 600 hotela i 150 tisuća hotelskih ležajeva provincija Rimini prva je po ovakvoj vrsti smještaja u Italiji (više od Rima, Venecije ili Firence) i samo na tome ostvaruju više od 15,5 milijuna noćenja.
Dodaju li se tome masovni, ali kvalitetni kamping turizam i kuće za odmor, Rimini je samo po broju smještajnih kapaciteta miljama daleko od onoga što nudi Hrvatska.

- Ako ćemo govoriti samo o broju hotela, u ovom je slučaju Hrvatsku teško uopće staviti u istu rečenicu, a kamoli uspoređivati s talijanskom pokrajinom. Od petstotinjak hotela koje mi imamo, svega desetak ih ima pet zvjezdica, dok je ostalo na dvije ili tri. Pola od toga je u društvenom vlasništvu, nije privatizirano, što automatski znači kratku sezonu i manju potrošnju. Pogledate samo kako to rade Turci. Samo Antalya ima više od 250 hotela s pet zvjezdica - kaže Zdenko Mičić, bivši državni tajnik za turizam i direktor tvrtke "Vir turizam".
Broj ležajeva samo je jedna strana medalje. Drugu čini ponuda, a u Riminiju su i na tom području u zadnjih dvadesetak godina napravili čudo. Investiralo se u izgradnju brojnih tematskih i aqua parkova, sportske sadržaje i wellness, dok su paralelno s tim razvijali konferencijski, sajamski i poslovni turizam kako bi goste privukli i izvan glavne sezone.
Samo u toj pokrajini ima šezdesetak turističkih naselja sa svim sadržajima, kakav je primjerice naš Zaton.

- Talijani imaju ono što smo mi propustili: turističku strategiju i investicije. Za razliku od njih, nama je turizam zadnja rupa na svirali i nikad mu nismo pristupili ozbiljno jer računamo da će turisti ionako doći sami od sebe.
Nakon iskoraka koji se dogodio od 2000. do 2008., kada smo uspjeli kapitalizirati imidž nove destinacije, trebao se dogoditi investicijski ciklus, a u sklopu njega i sto tisuća novih ležajeva.
Međutim, nije se dogodilo ništa niti je bilo političke podrške da se dogodi. Svi veliki projekti, od Brijuna i Obonjana do Kupara, mrtvo su slovo na papiru, a kako sad nije dobro vrijeme za investiranje, na novi ciklus morat ćemo čekati još najmanje četiri do pet godina koje smo nepovratno izgubili - zaključuje Mičić.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr