Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

RIJEKA NESPREMNA ZA TURISTE?

Šetnja gradom bila je ispunjena pitanjima: „Zašto ništa nije otvoreno? Gdje su suvenirnice? Možemo li pojesti nešto tradicionalno ovdje?" Moja najčešća rečenica bila je: „Žao mi je, ali nedjelja je i nažalost je zatvoreno"

U nedjelju 01. listopada u riječku luku uplovio je Viking Sun, najnoviji brod brodarske kompanije Viking Cruises, na svom prvom putovanju. Ovo je bilo tzv. shake down putovanje tj. nekomercijalno putovanje na kojem je Viking posjetio Kotor, Šibenik i Rijeku.
Većina putnika bili su partneri kompanije, turistički agenti, prodajni predstavnici te prijatelji i rodbina djelatnika, među njima i vlasnik kompanije. Drugim riječima, ovo putovanje bilo je istraživanje tržišta i Rijeka ga je dočekala potpuno nespremna.
Brod je u Rijeku došao po rasporedu - pristao je u 8 sati uz Molo longo i ondje se zadržao sve do 15 sati. Putnike su dočekale Prve riječke mažoretkinje i limena glazba te predstavnici turističke zajednice.
Za goste su bili organizirani razni izleti po Rijeci i okolici, tako da smo među prvima na Molo longu bili i mi, turistički vodiči, u iščekivanju svoje grupe. Dok smo na putničkome terminalu sjedili i čekali svoj red, gledala sam Rijeku s mora i razmišljala kako odlično izgleda i kako je ovo odlična lokacija za kruzere jer, zbog dubine mora u luci, brod može uploviti u središte grada.
Dan je bio predivan i pružao se zapanjujuć pogled na secesijske građevine na Rivi. Razmišljala sam kako će ovo sve proći odlično i kako ću moći predstaviti grad u najboljem svjetlu.
Napokon je došao red za polazak, gosti su se ukrcali u autobus i krenuli smo prema Guvernerovoj palači. Prvi fijasko bilo je prometno usmjerenje kroz parkiralište između Senjskog pristaništa i Demetrove ulice s pogledom na urušene zgrade i hrpe madraca i robe te beskućnika koji ondje žive.
Žao mi je ljudi koji su osuđeni na takav život, ali pitanje je jesmo stvarno morali gostima prvo baš to „pokazati". Može li se privremeno, za dolaske kruzera, dopustiti dvosmjerni promet u Ulici Riva boduli?
To bi bila ruta lijepim dijelom grada s pogledom na palače Bačić i Modello, kazalište i paviljone glavne riječke tržnice. Sigurno bolji prizor nego što smo doživjeli jer se iz autobusa još bolje vidi jad i bijeda tog dijela grada.
Došli smo do Guvernerove palače, koja se gostima svidjela samim svojim izgledom, arhitekturom te i postavom Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja. Svaka čast djelatnicima muzeja jer izgleda vrhunski.
Uslijedila je šetnja gradom tj. sljedeći fijasko. Istina je da Rijeka nema toliko povijesnih građevina kao Šibenik, Split ili Dubrovnik te bi onda to trebalo nadoknaditi ostalim sadržajima.
Šetnja gradom bila je ispunjena pitanjima: „Zašto ništa nije otvoreno? Gdje su suvenirnice? Možemo li pojesti nešto tradicionalno ovdje?" Moja najčešća rečenica bila je: „Žao mi je, ali nedjelja je i nažalost je zatvoreno."
Je li nedjelja stvarno razlog što su galerije, dućani, suvenirnice, restorani bili zatvoreni ili bi bili otvoreni da su pravovremeno bili upućeni u dolazak tolikog broja gostiju? Otvoreni su bili jedino H&M i Zara; svaka im čast, ali njihova se roba može kupiti u bilo kojem dijelu svijeta.
Nakon klasičnog razgleda grada (crkva sv. Vida, Gradska ura, Tarsatika, Stara vrata, Stenderac, kazalište, Koblerov trg i šetnja Korzom), većina gostiju se vratila na brod jer nisu više imali što vidjeti.
Osim toga, nisu imali gdje potrošiti novac niti kupiti osnovne suvenire - magnetić, razglednicu ili što slično. Grad je bio i prljav. Kazališni park bio je pun boca i čaša, zahvaljujući Hartera festivalu, koji se održavao večer prije.
Da ne bi sva krivnja sada pala na festival i mlade koji se zabavljaju kao što to inače biva, jer u festivalu nije nikakav problem, dapače treba ih biti i više. Problem je u tome što se smeće do jutra nije počistilo.
Smatram da je ovo bila velika prilika za Rijeku da proširi svoje tržište i poveća broj dolazaka kruzera, o kojima se toliko priča. Isto mislim da cilj dolaska kruzera ne smije biti samo plaćanje lučkih pristojbi, nego da bi svi trebali moći uzeti dio kolača.
Za uspjeh u ovom segmentu turizma trebali bi raditi zajedno turističke zajednice, agencije, turistički vodiči te riječki poduzetnici i obrtnici. Rijeka ima puno lokalnih proizvoda koje bi mogla ponuditi te mislim da bi ih se trebalo pravovremeno obavijestiti o dolasku gostiju. A ne da sve što imamo ponuditi su trgovine robom svjetskih brendova.
Da ne zaboravim napomenuti da ovo nisu bili jedini gosti toga dana u Rijeci: u razgledu grada sretala sam mnoge kolege vodiče s grupama slovenskih i talijanskih turista.
Nakon opisanoga fijaska, zaputila sam se u riječke knjižare u potrazi za turističkim vodičem na engleskom jeziku. Niti jednog nije bilo na cijelom Korzu. U svim izlozima piše samo ISTRA, ISTRIEN, ISTRA.
Što želimo postići time? U promociji Istre i ostatka Hrvatske nema ništa loše, dapače trebamo jedni druge više poticati, ali gdje su brošure/vodiči o Rijeci? Želimo li zadržati turiste ili smo unaprijed odlučili da smo tranzitni grad i razvijat ćemo se samo u tom smjeru? Što opet dovodi vječno pitanje - infrastrukturu.