Rijeka Rijeka nekad

SLOJEVI PROŠLOSTI

Grad neobične, čvornate prošlosti koja bi se mogla usporediti sa stablom masline: dugotrajno, izvijeno, plodovi gorkasta okusa. No, ulje je dobro.

PRAPOVIJEST
Život na priobalju riječkog zaljeva datira iz prapovijesti. Ovdje su davno živjeli Kelti; možda je etimologija naziva Trsat od keltskog Tarsa = brdo uz rijeku. Akropolska naselja ilirskog imena LIBURNA, moreplovaca, gusara, brodograditelja. U antičkom razdoblju grad se naziva TARSATICA, rimski municipij (utvrda); tragovi tog razdoblja gotovo nestali.
VII. st. - naseljavanje Hrvata
Hrvati ratuju protiv Franaka, markgrof Erich, miljenik Karla Velikog, pogiba na obroncima Trsata 799. godine.

Reka (Rika) Sv. Vida
XIII. st. - na slojevima prošlosti izrasta novo naselje REKA (RIKA), SV. VIDA (Sveti Vid na Rječini, St. Veit and Pflaum), grad sa vratima, kulama, ulicama, trgovima.
Mijenja gospodare: dinastija Devin, krčki knezovi Frankopani, grofovi Walsee.
XIII./XIV. st. - pod vlašću grofova Devinskih gradi se GOTIČKA RIJEKA.
Na lijevoj obali Rječine razvija se Trsat; u prethistorijsko doba japodska gradina pa rimska osmatračnica. Važnost dobiva u vrijeme krčkih knezova Frankopana.

Habsburgovci
Od 1466. godine Rijeka je (uz male prekide, sve do 1918.) pod vlašću Habsburgovaca.
XVII. st. - procvat grada, razvoj manufaktura, trgovine, umjetnosti i školstva (1627. osnovana Isusovačka gimnazija, treća u Hrvatskoj i prva na Jadranu; kontinuirano radi do danas); gradi se BAROKNA RIJEKA.
XVIII. st. - 1719 godine Rijeka proglašena slobodnom lukom, razvija se industrija, pomorstvo, obrt. 1725. godine izgrađena prva cestovna prometnica koja je povezivala Beč s Jadranom (Karolina).

Novi Babylon
XIX. st. - Rijeka je osma luka u Europi; u najvećoj tvornici duhana u Carstvu zaposleno čak 2400 radnika, u tvornici papira instaliran prvi parni stroj u jugoistočnoj Europi; registirano više od 20 velikih poduzeća i brodogradilišta; na riječkim ulicama govorilo se hrvatski, talijanski, njemački, mađarski, slovenski, francuski, engleski, pa i švedski i flamanski. Izgrađena zgrada za jedinu VOJNOPOMORSKU AKADEMIJU u Carstvu (danas zgrada Riječke bolnice).
Otvoren MUSEUM NUGENT u trsatskom kaštelu, prvi muzej u Hrvatskoj. Otvoren ADAMIĆEV TEATAR (srušen) kazališna zgrada za 1600 gledatelja, u razini najvećih u Europi.

Posebno mjesto u povijesti Rijeke XIX. st. imaju dvije žene:
KAROLINA RIJEČKA spasila je grad u vrijeme Napoleonskih ratova koristeći se u pregovorima s engleskim admiralom ženskim čarima.
IDA DE KISS žena riječkog guvernera svojim je ponašanjem i druženjem s eurpskom elitom (npr. F. Lisztom) donijela ugođaj Beča.

Ugarsko razdoblje
1870. upravu nad Rijekom preuzima ugarska vlada. Od 1872. do 1896. godine riječki gradonačelnik je Giovanni de Ciotta, najuspješniji gradonačelnik Rijeke, koji grad pretvara u pravo europsko središte: od 1873. godine Rijeka je željezničkim prugama prema Ljubljani i Zagrebu povezana s Bečom i Budimpeštom, a od 1874. i Trstom. Procvat luke, prva rafinerija nafte u ovom dijelu svijeta, osnivaju se dionička parobrodska društva, otvaraju se banke (Riječka banka 1871.), udvostručen broj stanovnika, cijelom duljinom grada vozi električni tramvaj, u gradu su smještena 22 konzulata, dvadesetak hotela, devet kina...
Rijeka je veliko gradilište u kojem projektiraju znameniti europski arhitekti iz Trsta, Beča, Leipziga, Budimpešte te domaći majstori; u Rijeci će svoju rezidenciju izgraditi i nadvojvoda Josip, brat cara Franje Josipa I.

Oko dva svjetska rata
1924. godine Rijeka je pripojena Kraljevini Italiji, a Sušak Kraljevini SHS.
Rijeka ulazi u razdoblje intenzivne talijanizacije i ekonomski propada jer se pretvara u provincijski pogranični grad države kojoj ne pripada i kojoj ne treba. Gradsku arhitekturu ovog razdoblja obilježila su dva nebodera - Riječki i Sušački.
Kraj drugog svjetskog rata otvara političko pitanje vezano uz Rijeku; Rijeka vraćena Hrvatskoj 1947. godine.
Iza II. svjetskog rata Rijeka postaje tranzitno-turističko, upravno, trgovačko, industrijsko, kulturno i sveučilišno središte.
Od 1970. u Rijeku se stiže i zračnim putem. AERODROM "RIJEKA" na otoku Krku.
Revitalizacija Staroga grada započela je šezdesetih godina prema zamisli riječkog arhitekta Igora Emilija (detalj iz Starog grada).
Nakon obnove šezdesetih godina Gradina je i prostor kulturno-umjetničkih manifestacija.
1973. godine Rijeka je postala sveučilišni centar. Sjedište REKTORATA u nekadašnjoj Sušačkoj vijećnici.

Izvor: http://www.tz-rijeka.hr/

GDJE PRISTATI U RIJECI