Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Rijeka će imati najbolji centar za podvodnu i hiperbaričnu medicinu

Riječka barokomora, smještena u novoj zgradi na Sušaku, s radom će početi za pola godine. Prema riječima voditelja projekta dr. Borisa Reinića, tečaj ronjenja neizostavan je dio edukacije medicinskog tima i jako važan za razumijevanje fiziologije i svega onog što se u hiperbaričnoj komori može desiti

RIJEKA Ekipa sastavljena od dvanaest liječnika i medicinskih tehničara Kliničkog bolničkog centra Rijeka već dva mjeseca u lučici 3. maja pohađa tečaj ronjenja.
Certificirani tečaj ronjenja za riječke medicinare koji se provodi u suradnji s Klubom podvodnih aktivnosti 3. maj, jedan je od preduvjeta za pokretanje Centra za podvodnu i hiperbaričnu medicinu u sklopu KBC-a Rijeka ili jednostavnije - barokomore. Voditelj projekta, anesteziolog dr. Boris Reinić, objašnjava da je ovakav tečaj neizostavna edukacija za medicinski tim buduće riječke barokomore.
- Cilj tečaja je osposobiti članove tima da samostalno mogu roniti na većim dubinama, i to s aparatima za samostalno ronjenje. Možda to izvana izgleda kao neka naša zabava i turizam, no tečaj ronjenja jako je važan za funkcioniranje cijelog našeg sustava, za razumijevanje fiziologije i svega onog što se u hiperbaričnoj komori može desiti, ističe dr. Reinić.
Razne specijalnosti
Prema njegovim riječima, cijeli tim barokomore trebao bi obaviti ovakve tečajeve. On sam roni na dah i to mu, kako kaže, daje potrebnu perspektivu za rad u barokomori. Kao svoje buduće suradnike okupio je mlade i energične liječnike raznih specijalnosti i zdravstvene tehničare. Radi se o dva specijalizanta hitne medicine, tri specijalizanta anesteziologije i intenzivnog liječenja, jednom traumatologu koji je subspecijalist za rane i pulmologu te medicinskim tehničarima koji su uglavnom regrutirani iz hitne mediicnske službe te s intenzivne njege i anesteziologije.
Multidisciplinaran princip prema kojem je sastavljen tim koji će raditi u riječkoj barokomori, ujedno je i specifičnost budućeg riječkog Centra za podvodnu i hiperbaričnu medicinu koji ga razlikuje od ostalih barokomora u Hrvatskoj.
- Uz sve barokomore koje sada postoje u Puli, Crikvenici, na Svetom Duhu u Zagrebu, u Osijeku, u Dubrovniku te u Splitu, koja je inače vojno-pomorski centar, riječka bi barkomora bila specifična, a to je ujedno i njezina prednost. Naime, mi smo jedini pod okriljem jednog kliničkog bolničkog centra. To znači da svi dijagnostički postupci, sve službe koje mogu doprinijeti u liječenju bilo kojeg pacijenta ili vrste bolesti, imaju podršku sa svih strana u bilo kojem pogledu. Bilo da to znači da bolesnici trebaju ostati u bolnici, da im treba dijagnostika ili terapijski dio, općenito, mi u svemu imamo jako dobru podlogu za provođenje svih postupaka. Što se pak same barokomore tiče, bit ćemo jedina komora s respiratorom. To je respirator kakvi se uobičajeno susreću na jedinicama intenzivnog liječenja, jedino što je ovaj certificiran za uvjete povišenog tlaka u barokomorama. Također unutra, u barokomori, imamo mogućnost vođenja teško životno ugroženog pacijenta. Ne možemo reći da imamo intenzivnu jedinicu unutar komore, no možemo reći da u riječkoj barokomori možemo voditi intenzivnog pacijenta po svim pravilima struke koje on zahtijeva, bilo da se radi o aparaturi, opremi ili pak kadru, ističe dr. Reinić.
Najbolje na tržištu
Barokomora u riječkoj bolnici trebala bi početi s radom za nešto manje od pola godine. Barokomora čija se ugradnja očekuje, u novoizgrađenom objektu na Sušaku ima osam mjesta za sjedeće pacijente ili dva mjesta za ležeće, plus mjesta za pratioce te dva mjesta u pretkomori. Što se tiče same kvalitete barokomore, dr. Reinić naglašava da je riječ o trenutno najboljim barokomorama koje je na tržištu moguće dobiti.
Pacijenti barkomore u većem su dijelu kronični bolesnici i postoji točna lista HZZO-a koja propisuje koji sve kroničari imaju pravo na tretman u barokomori. Šira pak populacija barokomoru povezuje s hitnim stanjima poput unesrećenih ronioca. Uz ronioce, u hitna stanja koja se zbrinjavaju u barkomori spadaju trovanja ugljičnim monoksidom, plinska gangrena i nagla nagluhost. Dr. Reinić vjeruje da će riječka barokomora vrlo brzo početi raditi u punom opsegu.
- Kao u svakom poslu treba početi od jednostavnijih stvari s manjim opsegom, no uvjeren sam da ćemo vrlo brzo postići da u osmosatnom radnom vremenu možemo odraditi tri ture hipebaričnog tretmana koje svaka s pripremom bolesnika i boravkom unutra traju oko dva sata i 15 minuta, dodaje dr. Reinić.
Traumatolog za rane
Posebnost tima riječke barokomore bit će i traumatolog subspecijaliziran za rane. On će zbrinjavati rane i stanja koja nastaju nakon svih teških ozljeda poput teških prometnih nezgoda u kojima dolazi do teških oštećenja tkiva. Traumatolog u barokomori ima i jednu od ključnih uloga kod presadaka kože, a izuzetno je važan i za kronične bolesnike koji koriste terapiju u barokomori poput dijabetičara s dijagnozom dijabetičkog stopala. U riječkom Centru za podvodnu i hiperbaričnu medicinu za to će biti zadužen traumatolog dr. Marin Marinović koji očekuje da u riječkoj barokomori počinje djelovati i centar za kronične rane koji danas nema niti jedna bolnica u Hrvatskoj.
- Kronične rane danas zbrinjavaju svi i tu kod nas nema neke posebne strategije. Na terenu nema ljudi koji bi osmislili i održali takav centar. Problem je što svi postupci u liječenju kroničnih rana nisu skupi, nego ih je teško obavljati u kontinuitetu. Hiperbarična terapija je vrlo važna suportivna terapija budući da se u prvom aktu takva rana može dobro zbrinjavati u bolnici, no kad zatreba hiperbarični tretman, bolesnika iz Rijeke morate slati u Crikvenicu ili pak Zagreb. Tu odmah nastaje vremenski odmak gdje se pogorša sve ono dobro što ste napravili u prvom aktu. Za dvadeset ili mjesec dana, kad taj pacijent dođe na red u barokomoru, to više neće biti ono isto stanje. S barokomorom u KBC-u Rijeka mi bismo pratili te pacijente cijelo vrijeme i radili multidisciplinaran pristup cijelom tom problemu, kaže dr. Marin.

Izvor: http://www.novilist.hr

ARHIVA