Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Rezultati turističkog prometa za osam mjeseci

Ministar turizma Darko Lorencin i direktorica Glavnog ureda HTZ-a Meri Matešić predstavili su danas na konferenciji za novinare podatke sustava turističkih zajednica o ostvarenom turističkom prometu za prvih osam mjeseci ove godine. Kumulativni podaci za razdoblje siječanj-kolovoz govore o porastu od 5,4 posto u dolascima (10.095.906 dolazaka) i 3,3 posto u noćenjima (60.522.631 noćenja) turista na Jadranu i u gradu Zagrebu u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

„U prvih osam mjeseci, a posebice u kolovozu bilježimo odlične rezultate, a s obzirom da imamo najave o dobrom bukingu i u mjesecima rujnu i listopadu, očekujemo vrlo dobru turističku godinu. Bili bismo zadovoljni ponavljanjem rezultata turističkog prometa od prošle godine, s većim rastom prihoda od turizma od 2 do 3 posto", rekao je ministar turizma Darko Lorencin.

U prvih osam mjeseci, strani su turisti ostvarili poraste od 6 posto u dolascima (9.131.905 dolazaka) i od 3,9 posto u noćenjima (55.062.134 noćenja). Porast u dolascima ostvarili i domaći turisti s 0,2 posto (964.001 dolazaka). Porast turističkog prometa (noćenja) u razdoblju od siječnja do kolovoza ostvaren je na emitivnim tržištima Njemačke (12.187.871 ili +2,8%), Slovenije (6.808.776 ili +1,8%), Austrije (4.722.367 ili +2,6%), Češke (4.294.119 ili +2,6%), Poljske (3.788.441 ili +21,1%), Slovačke 2.307.884 ili +1,9%), Mađarske (1.727.293 ili +8,4%), Velike Britanije (1.537.744 ili +25,6%) i Francuske (1.460.192 noćenja, +5,3%).

„Ostvareni rezultati na emitivnim tržištima su ohrabrujući i vrlo pozitivni. Uz tradicionalna tržišta, poput Njemačke, Slovenije, Austrije, Češke, optimizam nam daju i tržišta poput Velike Britanije, Poljske, Slovačke, ali i skandinavska tržišta koja su odlično reagirala i na kojima su zabilježeni odlični rezultati. Navedena će tržišta i dalje biti u fokusu naše strategije s ciljem pozicioniranja Hrvatske kao turističke destinacije u koju se gosti rado vraćaju", rekao je Lorencin, komentirajući podatke s emitivnih tržišta.

U prvih osam mjeseci u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ostvareni su porasti od 10,1 posto u dolascima (998.252) i od 7,5 posto u noćenjima (4.951.246). U Šibensko-kninskoj županiji ostvareno je 691.805 dolazaka, što je 8,2 posto više i 4.614.497 noćenja, što je 7,2 posto više. U Ličko-senjskoj županiji ostvaren je porast od 4,9 posto u dolascima (401.812) i od 7 posto u noćenjima (1.709.386). U razdoblju od siječnja do kolovoza 2013. godine u gradu Zagrebu ostvareno je 14,9 posto više dolazaka, što je ukupno 531.909 dolazaka i 12,4 posto više noćenja, što je ukupno 916.391 noćenja.

Na Kvarneru je u osam mjeseci ostvaren porast od 2 posto u dolascima, što je ukupno 1.881.727 dolazaka i od 2,5 posto u noćenjima, što je ukupno 10.782.391 noćenja. U Splitsko-dalmatinskoj županiji u prvih je osam mjeseci ostvareno 1.766.705 dolazaka, što je 9,4 posto više i 10.578.350 noćenja, što je 6,9 posto više. Slijedi Zadarska županija s 1.170.505 dolazaka, ili 7,9 posto više i 8.476.548 noćenja, što je 3,6 posto više. U prvih osam mjeseci u Istri je nadoknađen dosadašnji pad u dolascima, jer je ostvareno 2.653.191 dolazaka, što predstavlja rast od 0,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Istra bilježi 18.493.822 noćenja, što predstavlja neznatan pad od 0,9 posto u odnosu na prvih osam mjeseci prošle godine.

Prema službenim podacima u kolovozu, na Jadranu i u gradu Zagrebu ostvareno je 3.432.363 dolazaka, što predstavlja porast od 10,1 posto te 23.950.584 noćenja, što je porast od 4,5 posto u odnosu na kolovoz prošle godine. Strani su turisti ostvarili 3.206.096 dolazaka, ili 10,2 posto više i 22.118.061 noćenja, što je 4,9 posto više u odnosu na kolovoz 2012. godine. Domaći su turisti u promatranom razdoblju ostvarili rast od 8,6 posto u dolascima (226.267), ali su ostvarili neznatni pad od 0,4 posto u noćenjima (1.832.523). Porast turističkog prometa (noćenja) u kolovozu ostvaren je na tržištima Austrije (4,8%), Belgije (10,1%), Francuske (7,3%), Poljske (19,8%), SAD-a (23,7%), Kanade (17,4%), Slovačke (2,3%), Švedske (27,7%), Švicarske (5,1%) i Velike Britanije (26%).

U gradu Zagrebu ostvareno je 97.399 dolazaka, što je 15,4 posto više i 148.781 noćenja, što je 11,7 posto više u odnosu na kolovoz 2012. godine. Splitsko-dalmatinska županija zabilježila je 635.977 dolazaka, što je 13,4 posto više i 4.349.144 noćenja, što je 8,6 posto više nego u kolovozu prošle godine. U Šibensko-kninskoj županiji u kolovozu je ostvareno 258.671 dolaska, što je 11,6 posto više i 1.900.201 noćenja, što je 6,3 posto više nego u kolovozu prošle godine. Zadarska županija bilježi 432.218 dolazaka i 3.460.876 noćenja, što u odnosu na prošlu godinu predstavlja porast u dolascima od 14,3 posto i u noćenjima od 6,5 posto. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u kolovozu je zabilježeno 306.972 dolazaka i 1.771.219 noćenja, što je porast od 13,5 posto u dolascima i 8,9 posto u noćenjima. U Ličko-senjskoj županiji ostvareno je 147.672 dolazaka, što je 9,4 posto više i 743.598 noćenja, što je 7,2 posto više u odnosu na kolovoz prošle godine. U Istri je ostvareno 891.138 dolazaka, što je rast od 6,1 posto i 7.198.791 noćenja, što je rast od 0,02 posto. Na Kvarneru je ostvaren porast u dolascima turista za 7,3 posto (662.316 dolazaka) i u noćenjima za 3,5 posto (4.377.974).

Na ove rezultate osvrnula se i direktorica HTZ-a Meri Matešić, koja je zahvalila svim turističkim djelatnicima što su uspješno odgovorili trendovima i izazovima u pripremi i realizaciji dosadašnjeg dijela turističke godine.

"Hrvatska turistička zajednica već sutra nastavlja s organizacijom edukativnih radionica na području marketinga i razvoja proizvoda. Osim toga, uskoro ćemo krenuti u izradu novih kreativnih vizuala i rješenja koja bi u budućnosti trebala predstavljati hrvatski turizam. Već smo definirali nove modele udruženog oglašavanja te raspisali natječaj. To su sve koraci koje činimo već sada za pripremu 2014. turističke godine koja će također biti vrlo izazovna", rekla je Matešić.

Izvor: www.mint.hr

ARHIVA