Regata tradicionalnih plovila privukla interes modernih nomada
S Velikog mola na kojem je bio i start regate krenulo je 27 brodica pristiglih iz Slovenije, Italije, Kvarnera i Istre. Ovogodišnji je kurs bio u pravcu Montaura i nazad, odnosno đir dug oko pet nautičkih milja
Veliki je mol u nedjelju dopodne bio načičkan gledateljima, a horizont bijelim jarbolima među kojima su, upravo oni narančastog, žutog, crvenog ili plavog platna davali taj dodatni touch ili šarm plavetnilu pučine. Jarboli na tradicionalnim plovilima koja su pristigla sa šireg jadranskog područja bili su poput sjajnih šarenih perlica na beskonačnoj i modroj niti.
Prizor je to naime, koji se ne vidi često, pa je upravo događanje oko 13. rovinjske regate tradicionalnih plovila i svog onog pratećeg šušura bio itekako dobar mamac za domaće morske vukove koji su tu morsku vizuru gledali s pristojne i kopnene udaljenosti. Što se pak tiče stranih gostiju, koji su neočekivano uz prvu jutarnju kavu u nekom od mnogobrojnih kafića starogradske jezgre, ničim upozoreni ugledali flotu starinskih brodova u moru, napisat ću tek "ah". Jer, upravo taj je uzdah kod njih bio najčešći zvuk koji su ispuštali dok su neumorno fotografirali morski vidikovac.
Upravo, u tom nastojanju da uhvatimo najbolju snimku i sami smo se zdušno trudili. Da li je bolje snimiti brod s otočnom pozadinom ili starogradskom jezgrom? Je li ljepši ovaj crveni jarbol izbliza ili onih sedam bijelih jedara na pučini? Ma ježi ga! Snimaj sve ionako sve što snimaš izgleda kao s razglednica, zaključujemo fotograf i ja, debelo svjesni da na moru nema falširanja niti loših snimaka, poput duplog podbratka ili poluzatvorenih kapaka. Jednostavno, to je rovinjski nepatvoreni, prirodni i najiskreniji look, zbog kojeg se grad voli i živi, ili iz godine u godinu ponovno posjećuje.
A da je more upravo jedan od najvažnijih resursa kao i adut kojeg moramo (o)čuvati dobro znaju i u udruzi Kuća o batani, koja je još prije trinaest sezona pokrenula regatu s ciljem (o)čuvanja znanja i umijeća jedrenja s oglavnim jedrom kao i tehnika njegove izrade, s naglasnom na oslikavanje.
- Regata je pokrenuta s ciljevima obnove oglavnih jedara (vila al tierso), kao i samog očuvanja znanja i umijeća jedrenja s oglavnim jedrom. Nadalje, u fokusu interesa je i očuvanje tehnike njegove izrade (posebno oslikavanje), ali i poticanje interkulturne suradnje na Jadranu budući da je upravo oglavno jedro specifično za lagunarna područja Venecije, ali i sjeverni dio istočne obale Jadrana. Uz sve to, stvaramo i događaj kojim će se u Rovinju na kreativan i živopisan način slaviti maritimna kultura obilježena našom brodicom - batanom, rekla je Tamara Đerić Nikolić, ravnateljica Muzeja Eko batana.
Više riječi o samoj ruti regate rekao nam je član udruge Kuća o batani, ali pravi morski čovik, koji je generacije i generacije Rovinjaca učio jedriti, a i sam je vrsni skiper - Alvise Benussi. S Velikog mola na kojem je bio i start regate krenulo je 27 brodica pristiglih iz Slovenije, Italije, Kvarnera i Istre. Ovogodišnji je kurs bio u pravcu Montaura i nazad, odnosno đir dug oko pet nautičkih milja, objašnjava Benussi, od kojeg doznajemo i da je regata protekla u najboljem redu. Dodajmo, i da su regati dobar vjetar u leđa koji je osiguravao da jarboli rašire krila, dali i brojni volonteri zaduženi za kopneni sadržaj - poput radionica za djecu.
Jer, dok su roditelji pratili rutu brodica, njihovi su mališani pod budnim očima članica udruge Kuća o batani, izrađivali i bojali male batanice koje su sami gradili po sistemu slagalica odnosno pazla. Za one malo starije, otvorena je bila i radionica opletanja bocuna špagom, odnosno i mogućnost učenja starinskih recepta naših nona i nonića. Morski je hepening, kako to obično i biva okončan podjelom pehara najuspješnijim regatašima, i to po kategorijama koje su određivale dužine starinskih brodova - poput guca, gajete, pasare, stela, cuttera, cataboata, topa, bragagna
i rovinjske batane, koje se na žalost sve rjeđe i rjeđe vide u moru.
Dodajmo još jednom kako je 13. rovinjsku regatu tradicijskih barki s oglavnim i latinskim jedrom i drugim tradicijskim plovilima, organizirala udruga "Kuća o batani - Casa della batana" i to u sklopu pograničnog projekta "Mala barka 2" koji financira Europski fond za regionalni razvoj Interreg V Slovenija-Hrvatska.
Izvor: www.glasistre.hr