Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Razvoj riječke luke otvara 9.230 radnih mjesta

Mi smo u dubokoj recesiji već četvrtu godinu zaredom i ako ne shvatimo potrebu razvoja prometa, a to znači luke i željeznice kao baze za reindustrijalizaciju Hrvatske, teško ćemo prevladati recesiju, kazao je Branimir Lokin.
Riječka luka i pripadajući prometni pravac imaju europsku važnost i nitko iza te konstatacije ne treba imati upitnike. Luka se dugoročno ne može razvijati samo u Rijeci, mora izaći iz grada na nove lokacije, a to podrazumjeva realizaciju nizinske pruge, novog Krčkog mosta i velikog kontejnerskog terminala. Ovi zaključci dominirali su u raspravi na okruglom stolu posvećenom budućnosti riječke luke, kojeg je organizirao Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije kako bi se javnosti po prvi puta prezentirali podaci iz nekoliko stručnih studija o razvoju luke. Podatke iz studije Utjecaja razvoja luke Rijeka na gospodarstvo Hrvatske i Primorsko-goranske županije prezentirali su Mladen Mlinarevići Branimir Lokin u ime Inžinjerskog biroa Zagreb, te je između ostalog naglašeno kako bi udio luke Rijeka u ukupnom obujmu hrvatskog BDP-a sa 1 posto u 2010. godini narastao na 12,7 posto 2020. godine, odnosno 14,2 posto 2030. godine. Sve to dovelo bi do novog zapošljavanja pa bi u samoj luci bilo 2.325 novozaposlenih, dok bi kroz multiplikativni učinak bilo otvoreno oko 9.230 novih radnih mjesta u cijeloj državi.

- Mi smo u dubokoj recesiji već četvrtu godinu zaredom i ako ne shvatimo potrebu razvoja prometa, a to znači luke i željeznice kao baze za reindustrijalizaciju Hrvatske, teško ćemo prevladati recesiju, kazao je Lokin. O perspektivi i planovima razvoja riječke luke govorio je prof. Čedomir Dundović s Pomorskog fakulteta u Rijeci, koji je ukazao da trend preraspodjele tereta na sjevernom Jadranu ne ide u korist Rijeke, koja je zabilježila 9,4 milijuna tona u prošloj godini (pad 8 posto), dok je Kopar ostvario 17 milijuna tona i rast od 11 posto.
- U Rijeci se u zadnjih 30 godina nije provela niti jedna ozbiljnija investicija, pa tako ni postojeća željeznička pruga ne zadovoljava standarde. Nešto se mora mijenjati kako bi se spriječilo zaostajanje, a to znači razvoj kratkoročno temeljiti na gradnji i povećanju postojećih kapaciteta na Brajdici i Zagrebačkoj obali te dugoročno izgradnji velikog kontejnerskog terminala izvan urbane zone Rijeke, kazao je Dundović na čije se riječi nadovezao i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel . On se nije složio s ocjenom kako nije bilo značajnih investicija u riječku luku u zadnja tri desetljeća.
- Brajdica, ovakva kakva jest, izgrađena je u tom razdoblju, a važna je bila i nabavka kontejnerskih mostova na terminalu, što je omogućilo rast prometa. Pravi problem jest što projekti dogovoreni još 2003. godine nisu realizirani ili je kašnjenje bilo dramatično, pa je i zbog toga sve veće zaostajanje za Koprom. Ta luka je u EU, što je njihova prednost, ali ne presudna. Mi padamo na Hrvatskim željeznicama, koje zadnjih deset godina nude jefitinije cijene u luci Kopar nego u luci Rijeka, gdje donedavno nisu bili u stanju organizirati ni jedan blok vlak, što je apsurdno, nerazumljivo i neprihvatljivo, kazao je Obersnel.

Neka zanimljiva pitanja otvorio je i bivši predsjednik Skupštine PGŽ-a Marinko Dumanić , koji je naveo kako terminal na Krku idealnu poziciju treba imati uz JANAF i budući LNG terminal.
- Mi moramo razmišljati o tome kako iskoristiti i privesti svrsi lučka skladišta Metropolis, koja su zaštićena od rušenja, a isto tako i što učiniti s bivšom rafinerijom na Mlaci, čiji bi prostor po meni trebao biti u funkciji kontejnerskog prometa i terminala na Zagrebačkoj obali, rekao je Dumanić.

Izvor: www.novilist.hr

ARHIVA