Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Razina zaštite Malostonskog zaljeva nije po volji Pelješčanima

Nakon što je u studenom Skupština Dubrovačko-neretvanske županije jednoglasno podržala inicijativu za ukidanje režima posebnog rezervata na kopnenom dijelu Malostonskog zaljeva i Malog mora, do izražaja dolaze nesuglasja između političara, gospodarstvenika i znanstvenika oko buduće (pre)namjene područja.

Normalizacija proizvodnje
Dok županijski vijećnici i dužnosnici Županije smatraju kako će snižavanje razine zaštite kopnenog pojasa Malostonskog zaljeva za osamdesetak registriranih uzgajivača školjaka i ribe značiti normalizaciju proizvodnje i osigurati opstanak djelatnosti pred ulazak RH u EU, predstavnici Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku s dosta opreza gledaju na moguće preinake i zauzimaju se za status quo.
Znanstvenici ističu kako nisu protiv legalizacije privrednih i stambenih objekata koje koriste školjkari Malostonskog zaljeva, no napominju kako je svaka izmjena statusa zaštite bez temeljite pripreme potencijalno opasna za okoliš: blaži stupanj zaštite kopnenog dijela Malostonskog zaljeva može dovesti do apartmanizacije i nekontrolirane izgradnje, što bi se neminovno odrazilo na ekosustav i uništilo tradiciju uzgoja kamenice zbog koje je i uvedena pojačana zaštita.
Prema Vladi treba ići s kompromisnim prijedlogom, kako ni proizvođači ni priroda ne bi bili oštećeni - mišljenja su dubrovački znanstvenici, koji u većini zastupaju strogo kontroliranu izgradnju novih i ozakonjenje postojećih gospodarskih objekata u kopnenom obuhvatu Malostonskog zaljeva.
Županijski Odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo, zadužen je za razradu prijedloga mjera za očuvanje kvalitete malostonskog mora, o kojima će se zatim očitovati Institut.

Limitirajući status
Predsjednik Ceha za ribarstvo i marikulturu pri Županijskoj obrtničkoj komori Antun Pavlović sudjelovao je na ovotjednom sastanku gdje su čelnici Županije i Instituta za more i priobalje iznijeli različite vizije razine zaštite kopnenog dijela Malostonskog zaljeva.
- Za nas iz Ceha sadašnji je status posebnog rezervata limitirajući jer ne možemo izgraditi nedostajuću ribarsku infrastrukturu niti legalizirati ranije izgrađene objekte. Kad se tomu pribroje problemi s ishođenjem koncesija u moru, cjelokupno naše poslovanje dolazi u pitanje - kaže Pavlović koji hvali Županiju jer je, kako kaže, poduzela prvi korak prema promjeni kategorije posebnog rezervata u posebni krajobraz.
Predsjednik Ceha dodaje kako im na ruku ide i aktualna rasprava o Zakonu o zaštiti prirode tijekom koje mogu iznositi primjedbe. O zahtjevima za ublažavanje stupnja zaštite Malostonskog zaljeva obavijestili su resorno Ministarstvo poljoprivrede i vjeruju da će imati sluha za njihove potrebe.

Zaustavljanje raseljavanja
Pelješke općine s područja Malostonskog zaljeva zajedno s Cehom školjkara ljetos su apelirali na Vladu da se za kopneni dio posebnog rezervata ublaži zaštita, dok se zaštita u moru neće mijenjati. U prilog tom traženju župan Nikola Dobroslavić izdvojio je primjer Limskog kanala gdje je smanjenje zaštite na kopnu pridonijelo gospodarskom razvoju. Malostonski zaljev inače je među najslabije naseljenim krajevima Hrvatske, s tendencijom iseljavanja koju bi mogla usporiti upravo promjena statusa posebnog rezervata.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA