Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Raste krčka tradicijska flota

U stvarnost već dobrim dijelom pretočena nastojanja čuvanja i prezentiranja duge i bogate maritimne baštine žitelja grada i otoka Krka, a koja su pred koju godinu materijalizirana obnovom dvaju tradicijskih plovila - najprije pasare »Bodulke«, a potom i guca nazvanog »Bodul«, ovih dana dobijaju svoj nastavak. On se ogleda u već poodmaklom postupku obnavljanja i revitaliziranja još jednog tradicijskog plovila, stoljećima korištenog od otočana. Svoje počasno mjesto u krčkom portu uskoro bi, doznajemo od skupine Krčana zaslužnih za oživljavanje i promoviranje lokalne »tradicijske flote«, trebao dobiti i - bragoc.
- Odjeci i učinci već uspješno realiziranih projekata obnove dviju vrsta drvenih plovila, potaknuli su nas na rad i dodatna ulaganja okrenuta vraćanju u život još jednog, za povijesti krčkog ribarstva iznimno važnog tradicijskog plovila - bragoca - koji je nedvojbeno obilježio povijest ovog grada, prenio nam je, govoreći o toj i više no zanimljivoj temi Nedeljko Dunato, član Jedriličarskog kluba Plav, ali i jedan od predvodnika skupine sad već dobro organiziranih krčkih maritimnih entuzijasta. Riječ je o ribarskom brodu ravnog dna kojim su ribari iz talijanske Chioggie, pogonjeni vjetrom, stoljećima ribarili ovim dijelom Jadrana. Uporaba bragoca se, kaže Dunato, s vremenom proširila i udomaćila i na zapadnoj obali Istre, ali i među ribarima Krka, kao i Cresa i Lošinja, nastavlja naš sugovornik koji je, između ostalih, jedan od inicijatora i pokretača sad već nadaleko poznate regate tradicijskih plovila - »Krčka jedra« koja se već puna dva desetljeća, na blagdan Vele Gospe, održava pred krčkom lukom.
Zahvaljujući suradnji sa svojim istomišljenicima, zaljubljenicima u maritimnu baštinu iz Rovinja i Venecije, Krčani su se nedavno povezali s predstavnicima poznatog venecijanskog udruženja »Arzana« također posvećenog očuvanju i revitalizaciji tradicijskih plovila. Uz njihovu pomoć, u Veneciji je pronađen jedan već poprilično derutan, ali za obnovu još uvijek pogodan primjerak bragoca. Venecijanci su, nastojeći pomoći Krčanima, bragoc zvan »Paolina« naposljetku darovali Krčanima koji su potom, uz pomoć Grada, ali i PGŽ-a, prionuli radu na vraćanju tog plovila u luku iz koje je, kažu znalci, posljednji primjerak bragoca iščezao još sredinom prošlog stoljeća. - Na darovanom bragocu - 9,5 metara dugom te 2,4 metra širokom plovilu - odmah je počao raditi majstor Josip Mršić iz Pinezića, nastavlja Dunato, otkrivajući i da je početak zahvata na »Paolini« pokazao da će, s obzirom na neočekivane razmjere uništenosti njene konstrukcije, oni morati biti sveobuhvatniji no što se prvotno računalo. Na sreću, nekako u isto vrijeme s tim našim aktivnostima, počele su nam se otvarati i mogućnosti da dio troškova uređenja dotrajalog bragoca »zatvorimo« novcem iz europskih fondova, i to posredstvom projekta »Mala barka 2 - Očuvanje pomorske baštine Sjevernog Jadrana« kojeg, u sklopu programa Interreg, kao jedan od partnera provodi Primorsko-goranska županija, nastavlja Dunato.
Posredstvom tog programa za obnovu »krčkog bragoca« osigurano je 70 tisuća kuna. »Paolina«, koja je sad u vlasništvu Grada, izgrađena je pred šezdesetak godina od hrastovine, u jednom od brodogradilišta poznate talijanske ribarske luke - Chiogge. Osim sredstvima iz programa prekogranične suradnje, bragoc će se obnavljati i uređivati izdvajanjima Grada iz čijeg je proračuna za tu nakanu nedavno osigurano dodatnih 200 tisuća kuna. Izvedeni zahvati, nastavlja Dunato, rezultirali su temljitom obnovom, odnosno zamjenom svih dotrajalih dijelova Paolinina trupa pa su, objašnjavaju nam Krčani angažirani na tom projektu, već izmijenjene sve zubom vremena i utjecajem mora uništene ašte, korbe, pjane i madiri. Netom dogotovljena, prva faza uređenja bragoca koja je izvođena još od svibnja, označila je i potrebu za njegovim preseljenjem u Malinsku gdje će Paolina, u brodogradilištu iskusnog otočnog bradograditelja Franka Kraljića, uskoro doživjeti i drugu seriju radova, onu vezanu uz obnovu palube te izvođenje završnih radova a koji će, kaže Dunato, biti financirani novcem dobivenim putem projekta »Mala barka 2«. Završetak radova planiran je za sredinu naredne godine. Naime, inicijatori i izvođači ovog hvalevrijednog projekta obnovljenu i »ucifranu« Paolinu »ciljaju« u more porinuti u sklopu proslave obilježavanja Dana Grada Krka, a koji se tradicionalno obilježava početkom lipnja.

Izvor: www.novilist.hr

ARHIVA