Rab dobio Kuću rapske torte
Cilj poduzetnika Josipa Brne je prije svega da gostima ispriča priču o nastanku torte te da vide kako se ona radi. U prednjem dijelu Kuće koju presijeca starogradska uličica je trgovina, a u stražnjem muzej rapske torte s dvorištem, gdje će gosti i organizirane grupe moći degustirati slastice i vidjeti kako nastaju.
Jedna od novosti rapske turističke ponude od ovog proljeća je Kuća rapske torte koja je otvorena u starom gradu, u Ulici Dinka Dokule. Kao što i sam naziv govori, riječ je o svojevrsnom hramu ovog sve poznatijeg rapskog specijaliteta, kojim se u Rabu najviše bavi tvrtka Vilma poduzetničke obitelji Brna.
Vilma je postala poznata upravo po komercijalizaciji rapske torte, kolača temeljenog na bademima, maraskinu i kori od naranče i limuna. Zahvaljujući njihovoj aktivnosti, torta se može pronaći na više lokacija na otoku, što prije nije bio slučaj, a sve češće i van otoka. Kuća rapske torte je novi korak u toj priči.
- Do prije 15 godina na Rabu se nije moglo kupiti rapsku tortu, osim kod sestara benediktinki, i to isključivo po narudžbi. Danas je mi prodajemo i u inozemstvo. Naša tvrtka, koja postoji od 1996. godine, njeguje kulturu rapske torte. Cilj ove priče o Kući rapske torte je prije svega da se gostima ispriča priča o nastanku torte i da vide kako se torta radi, kaže Josip Brna iz Vilme.
Kuća se sastoji od dva dijela razdvojena klasičnom rapskom starogradskom uličicom Dinka Dokule. U prednjem dijelu, prema Trgu Municipium Arba smještena je trgovina, a u stražnjem muzej rapske torte s dvorištem.
- U muzej ćemo dovoditi goste, prije svega organizirane grupe, a ljudi će moći dolaziti i individualno. Fokus je na proizvodnji torte pred gostom. Trudimo se da povežemo na ovom projektu sve rapske turističke subjekte, vodiče, Imperial, Turističku zajednicu, Grad... Vjerujemo da je ovo proizvod kakav Rabu nedostaje i koji će osvježiti ponudu. Pritom ne kopiramo nikoga, nego gradimo svoju priču, kaže Brna, koji smatra da Rabljani svoje goste prečesto vode okolo, primjerice na Plitvice ili na Pag, umjesto da im ponude još nešto na samom Rabu.
- Rab je otok koji je nekad sve sam proizvodio i meni bi bilo jako drago da se i drugi uključe u ovo priču temeljenu na starim zanatima. Sada je to samo torta, ali zašto se ovdje ne bi moglo vidjeti i proizvodnju konopa, slane ribe i tako dalje. Moramo se promovirati na taj način, kaže Brna.
Prostor muzeja je ambijentalan, obložen u kamen, a unutra se, između ostaloga, može vidjeti i stari mlin na kojem se nekad mljelo bademe. Ispred je dvorište koje će biti ispunjeno mirisnim i začinskim biljem. Zainteresiranima se nude tri opcije obilaska, po različitim cijenama, od 45 do 105 kuna, i s različitim trajanjem, a svaka podrazumijeva konzumaciju pića dobrodošlice, rapske torte i ostalih slatkiša. Za veću cijenu moći će se pojesti i nešto slano poput sira i pršuta uz vino. No, kako ističe Brna, cilj nije najesti se, nego uživati u kvaliteti, kako hrane i pića, tako i ambijenta te zanimljive priče o rapskoj torti.
- Možemo primiti grupe od 15 do 50 ljudi, a kuća će biti otvorena od 1. travnja do 1. studenog po cijeli dan. Planiramo raditi i van sezone, ali samo na poziv. Također, prostor može poslužiti i kao konoba, moći će se zakupiti, a iskoristiv je i za manja vjenčanja. Od kada smo otvoreni, imali smo već prve goste oko Uskrsa i reakcije su bile fantastične, rekao je Brna.
Recept iz 1177.
Priča o rapskoj torti je Rabljanima dobro znana, no turisti je uvijek rado čuju. Prema legendi, recept potječe iz 1177. godine kada je torta napravljena za papu Aleksandra III. povodom njegovog posjeta Rabu. S obzirom da tvorci torte nisu mogli birati sastojke, napravili su tortu od onoga što su imali, a to su prije svega bili bademi. Rapske časne sestre sačuvale su recept i benediktinke danas također proizvode i prodaju tortu u suvenirnici u svojem samostanu Sv. Andrije. Rapska torta, osim po specifičnom okusu, poznata je i po trudu koji je potreban da bi se napravila. Originalni postupak naime zahtijeva i više dana da bi torta bila gotova.