Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Pusta luka: u Bakru tri mjeseca nije bilo broda

Riječka luka pretovarila je u prvih šest mjeseci ove godine ukupno 1,92 milijuna tona suhog tereta, što je 14 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine (2,24 milijuna tona). Najviše je pao rasuti teret u Bakru za čak 45 posto, što je direktna posljedica činjenice da u drugom kvartalu u bakarsku luku nije uplovio ni jedan brod. Rastao je generalni teret za 14 posto i kontejnerski promet na Brajdici, gdje je do kraja lipnja odrađeno 72.559 TEU-a (povećanje od 12 posto), što bi trebala biti najava i za daljnji uzlazni trend, jer je početkom srpnja otvorena nova obala. U minusu je i promet drva za 6 posto, ali je na ukupno loš rezultat prometa suhog tereta presudno utjecao gubitak rasutog tereta u Bakru. Isto se odrazilo i na financijski dio poslovanja, pa je u šest mjeseci ove godine tvrtka Luka Rijeka ostvarila ukupne prihode od 85,5 milijuna kuna, dok su rashodi bili 84 milijuna kuna, te je ostvarena dobit prije oporezivanja od 1,5 milijuna kuna, što je za 6 posto manje nego prošle godine.
Istovremeno je u susjednom Kopru također evidentiran nešto manji ukupan promet, ali za samo 2 posto i ostvareno je ukupno oko 8,9 milijuna tona. Primjetno je također kako se u kontejnerskom prometu Trst sve više približava Kopru, jer u šest mjeseci ostvaruju 233.800 TEU-a, što je povećanje od 13 posto, dok je Kopar ostao na sličnim brojkama kao i prošle godine te zabilježio 295.530 TEU-a. Ipak u Kopru je rastao i ukupan prihod za 2 posto i iznosi oko 70,2 milijuna eura, što je brojka koju direktno ne treba uspoređivati s financijskim pokazateljima poduzeća Luka Rijeka, jer u njima nema tekućeg tereta iz Omišlja.

Dobre najave
Iako navedene brojke ne nude previše razloga za optimizam, što se posebno odnosi na luku u Bakru, predsjednik Uprave Luke Rijeka Vedran Devčić naglašava kako se u drugoj polovici ove godine očekuje rast prometa, čemu će pridonijeti kvalitetnija pozicija na tržištu nakon ulaska Hrvatske u EU i početka poslovanja u novim uvjetima ravnopravnim konkurenciji na sjevernom Jadranu.
- Tržišni trendovi koji su uočeni u prvom tromjesečju, obilježili su i ukupno polugodišnje razdoblje, pa je promet rasutih tereta niži uglavnom zbog manjeg prometa željezne rudače u Bakru za najvećeg partnera iz Mađarske, koji je u procesu redovitog godišnjeg remonta visokih peći. Promet drva u proteklih šest mjeseci ove godine niži je zbog nestabilne političke situacije na komercijalno značajnim tržištima za ovu vrstu tereta, prije svega u Egiptu. Imamo dobre najave novih poslova i ugovora, a to se odnosi i na promet rasutog tereta, gdje ogromnu razliku čini dolazak samo jednog velikog broda. Dobre su najave i za generalni teret, kao i za kontejnerski promet, pa i dalje ostajemo pri poslovnom planu prometa na razini oko 5 milijuna tona do kraja godine, kazao je Devčić.

Rijeka nije jedina
Kad se suhom teretu riječke luke pribroje podaci o prometu naftnog terminala u Omišlju situacija je nešto bolja, jer je tekući teret povećan za 23 posto i iznosi 2,414 milijuna tona. Kad se zbroji učinak tekućeg i suhog tereta ispostavlja se da je u riječkoj luci pretovareno 4,343 milijuna tona, što je oko 3 posto više nego prošle godine i otprilike ukazuje kako bi 2013. mogla biti okončana na razini od oko 8,5 milijuna tona.
Iz rezultata Kopra, Trsta i Rijeke vidljivo je kako nema nekog bitno većeg povećanja prometa kontejnera u sjevernom Jadranu. Rijeka ipak nije jedina koja ulaže u nove kapacitete, pa je tako u Kopru u tijeku jaružanje podmorja kako bi se povećala dubina mora do 14 metara.
Usvojena je i odluka o dogradnji kontejnerskog pristaništa u što se ulaže oko 78 milijuna eura s ciljem povećanja kapaciteta Kopra na 950.000 TEU-a godišnje do ljeta 2018. godine. Prema aktualnim riječkim planovima 2017. bi trebala biti dovršena Zagrebačka obala, čime bi se ukupan kapacitet s Brajdicom povećao do maksimalnih 1,2 milijuna tona. Ostaje vidjeti tko će prije izgraditi infrastrukturu i nove terminale napuniti kontejnerima.

Izvor: www.novilist.hr

ARHIVA